02.05.2019.
Psina golema
(Cetorhinus maximus Gunnerus, 1765)
Psina golema je snažni morski pas vretenastog tijela koji u odrasloj fazi doseže duljinu od 12 do 15 m. Nakon kitopsine ovo je druga najveća vrsta riba na svijetu. Bezopasna je za ljude. Ova epipelagička, oceanska migratorna vrsta živi u hladnim temperiranim i toplim morima, a ljeti se približava obali. Zadržava se u plovama koje mogu brojiti i stotinjak jedinki. Zubi su mu vrlo sitni (poput zrna riže) jer se hrani planktonskim životinjama, uglavnom rakovima koje skuplja na površini mora jer pliva otvorenih usta. Morska voda prolazi kroz njegove škrge gdje se hrana filtrira i odlazi u probavilo. Kasno spolno sazrijeva, tek u trećoj ili četvrtoj godini života kad mužjaci dosegnu duljinu od 4-5 m, a ženke 8 do 10 m. Embrionalni razvoj mladunaca traje tri i pol godine, a mladi su nakon okota dugi 1,5 – 1,8 m.
Ova vrsta morskih pasa ubrajala se u komercijalne vrste, ali su zbog pretjeranog izlova mnoge populacije uništene. Na sjeveru Europe ubrajala se u jestive vrste jer se jelo svježe meso, od jetre se proizvodilo ulje, a od ostataka riblje brašno. U Azijskim zemljama još uvijek se lovi. Peraje se koriste u za juhu, dijelovi tijela koriste se u kineskoj tradicionalnoj medicini, a u Japanu ga smatraju afrodizijakom. Od 2008. godine ovu vrstu je zabranjeno loviti u vodama zemalja Europske unije. Na IUCN-ovoj listi ugroženih vrsta nalazi se u kategoriji ugrožen (VU). U Hrvatskoj je uvrštena na Crveni popis zaštićenih vrsta i to u kategoriji ugroženih vrsta (EN).
U Jadranu je rijetka, ali se slučajno znaju uloviti mlađe jedinke. U Prirodoslovnom odjelu čuva se jedan primjerak ulovljen u Brguljskom zaljevu na otoku Molatu 1984. godine. On je ulovljen za vrijeme tunolova i otkupljen od Augustina Maletića. Prepariran je u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.