IZLOŽBA GLAZBA I GLAZBENI INSTRUMENTI U FUNDUSU NARODNOG MUZEJA ZADAR

 

Naziv izložbe: GLAZBA I GLAZBENI INSTRUMENTI U FUNDUSU NARODNOG MUZEJA ZADAR

Mjesto održavanja: Galerija umjetnina NMZ, Medulićeva 2, 1. kat

Vrijeme održavanja: 27. 1. 2017. (Noć muzeja 2017)

Autorica koncepcije i likovnog postava izložbe: Natali Čop

Suradnice: Jasenka Lulić-Štorić, Nevena Štokić, Koraljka Alavanja, Lucija Sekula

Tehnički postav: Ivo Mrkić, Milan Marinković, Mirna Matas

Produkcija: Renata Peroš, Narodni muzej Zadar, 2017.

Opseg: 56 muzejskih predmeta

Tema: Izložbom Glazba i glazbeni instrumenti u fundusu Narodnog muzeja Zadar, muzej daje svoj doprinos ovogodišnjoj temi Noći muzeja, a to je Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo. Tom temom organizator Hrvatsko muzejsko društvo želi ukazati na važnost prezentiranja i popularizacije glazbene baštine i njene muzealizacije.
Glazba je dio naše kulturne baštine i kao takva čini važan segment lokalnog i nacionalnog identiteta, bilo da se radi o tradicijskoj glazbi ili glazbi nastaloj u urbanim sredinama. Narodni muzej Zadar svojim baštinskim poslanjem prikuplja, čuva i izlaže predmete i zbirke koje su sadržajem vezane uz glazbu.
U tom smislu Etnološki odjel ima najveći udio zbog činjenice što je jedna od zbirki posvećena upravo glazbenim instrumentima. Uz zbirku glazbenih instrumenata direktno se veže i interes kustosa etnologa koji svoju stručnu pažnju usmjeravaju u izučavanje i prezentiranje javnosti svih osobitosti glazbe i plesa dinarskog i jadranskog kulturnog kruga s područja sjeverne Dalmacije. Stručno-znanstvene spoznje o toj temi Etnološki odjel prezentira putem izložbenih i izdavačkih projekata. Brojnim pedagoškim akcijama, predavanjima i javnim manifestacijama odjel edukativno djeluje s ciljem približavanja glazbeno-plesne tradicije kako školskoj i studentskoj populaciji, tako i odraslim pojedincima, udrugama, kulturno-umjetničkim društvima. Mala, ali vrijedna zbirka glazbenih instrumenata Etnološkog odjela prezentirana je 2007. godine izložbom i popratnim izdanjem Glazbeno plesni folklor sjeverne Dalmacije čime je kustosica Jasenka Lulić Štorić sa stručno - znanstvenog aspekta obradila cjelokupan glazbeno-plesni folklor ovoga kraja. Dio tog fundusa prezentiran je i na ovoj izložbi, a uz temu je priložen i audio-video zapis saljske Tovareće mužike.
Osim Etnološkog odjela i ostali muzejski odjeli sakupljaju predmete vezane uz glazbenu baštinu. Tako se u odjelu Muzej grada Zadra čuvaju dva klavira od kojih prvi, klavir-spinet datira u početak 19. st. i potječe iz ljetnikovca Lantana u Sutomišćici, a nabavljen je otkupom. Drugi je koncertni klavir Reichenberg Wien s kraja 19. st. koji je muzeju poklonjen, a može ga se vidjeti u odjelu Muzej grada Zadra.
Istom odjelu pripada na izložbi postavljen prijenosni mehanički tip gramofona marke Odeon iz 1920-ih kojim je glazba ušla „na mala vrata" u zadarske domove, te nosač zvuka (LP) s Glazbenih večeri u svetom Donatu iz 1975./1976. kao svjedok dugovječnosti i njegovanja klasičnog glazbenog izričaja u Zadru, ali i svjedokom kako i ova vrsta materijala predstavlja kulturno-povijesnu baštinu vrijednu čuvanja u muzejskoj instituciji. Ovi izlošci, uz fotografije i nacrte Novog kazališta, Verdijevu skulpturu autora Bruna Berse (jedini sačuvani materijalni ostatak Novog kazališta) kao i fotografije glazbenika s kraja 19. st. skupno portretiranih u ateljeu Tomasa Burata stavljaju akcent na građanski duh Zadra i potvrda su vitalnosti kazališnog i glazbenog života grada tijekom 19. i početka 20. stoljeća.
Uz priču o građanskom životu Zadra vežu se izloženi predmeti iz umjetničkih i fotografskih zbirki Galerije umjetnina čija tema i sadržaj je glazba. Iako Galerija umjetnina svojom stručnom misijom nema za cilj prikupljati predmete glazbene baštine, tijekom 69 godina postojanja Galerije u njezine su zbirke dospijevale vrijedne umjetnine i fotografije čiji motiv je glazba. Izložene umjetnine dijelovi su opusa značajnih hrvatskih umjetničkih imena poput Antuna Augustinčića (Harfistica, 1950.), Miljenka Stančića (Svirač, 1960.) i Vasilija Jordana (Slika, 1989.), te zadarskih umjetnika Bruna Berse (Giuseppe Verdi, 1903.), Franje Salghetti Driolija (Skica za gusle, oko 1840. ) i Ivana Tomljanovića (Gitarist Roland svira gitaru, 2002.). Ta djela pokazuju da je glazba u likovnosti dio umjetničkih preokupacija i motiv ravnopravan s ostalima u stvaralaštvu mnogih umjetnika. Svaka od izloženih umjetnina interpretira motiv u skladu s umjetnikovim senzibilitetom i stilom koji je obilježen, kako subjektivnim doživljajem i vještinom autora, tako i pečatom vremena u kojem je djelo nastalo.
Jednako prisutan pečat vremena, ali i autorski „rukopis" prisutni su na izloženim fotografskim portretima Ante Brkana, doajena hrvatskog fotografskog moderniteta. Portreti su to pjevača čije su karijere tijekom 1960-ih i 1970-ih bile na vrhuncu: Vice Vukov, Gabi Novak, Usnija Redžepova i Zadranin Joso Špralja. Tu su i portreti članova najutjecajnije glazbeničke obitelji 20. st. u Zadru - Dešpaljevih, uhvaćeni u momentu i zanosu muziciranja. Iako je Brkan te portrete snimio za reportažne potrebe objavljivanja u Narodnom listu, one su puno više od pukog dokumentiranja lica. One su dio velebnog Brkanovog dokumentarnog opusa kojeg čuva i prezentira Galerija umjetnina, a koji se „po kvaliteti i dometima ne razlikuju od njegovih art fotografija koje su davno proslavile zadarsku sredinu..." (TRAVIRKA MARČINA, 2003).
Svijet glazbe i glazbenika u muzejskom fundusu oslikan je i dvjema fotografijama zadarskih autora srednje generacije - Željka Marićića, koji portetira lik basiste Momira Buterina (Mome Beduina) i Željka Karavide koji je ovjekovječio „zvjezdani" trenutak nakon pobjede Tajči na Jugoviziji, tada popularnom natjecanju za pjesmu Eurovizije održanom u Zadru 1990.
Tema glazbe neodvojiva je od pop i rock kulture i u tom smislu izložen je izbor fotografija koje dokumentiraju rock scenu s kraja 70-ih i 80-ih godina 20. st. Radi se o fotografijama prikazanih na 11. Plavom salonu (1983.)., a objavljenih u časopisu Polet. Taj je omladinski list sadržajem i dizajnom, ali i drugačijim tretmanom fotografije snažno obilježio medijsku scenu toga vremena. Prateći koncerte tada stasalih rock bendova, za Poletove fotografe iz „zlatnog doba", poput Andrije Zelmanovića i Dražena Kalenića čije fotografije izlažemo, neki kritičari će reći da su „udarili temelje" rock fotografiji na našim prostorima.
Priču o glazbi kroz fotografiju zaključujemo uradcima dva zadarska autora mlađe generacije koja temi glazbe i glazbenika pristupaju na dva različita načina. Prva je Mare Milin, koja se osim u modnim editorijalima afirmirala snimajući za potrebe diskografskih izdanja, te je izloženi portret Maria (2000.) iz rock grupe Flare produkt jednog takvog projekta. Drugi je, Stipe Surać čija fotografija Fango (2004.) prikazuje „orkestar" saljske Tovareće mužike. Fotografija je iz serije Litratati se inspirirane otočnim motivima kojima Surać tematizira povratak iskonu i korjenima.
I na kraju, priču o glazbi u muzejskom fundusu zaključujemo predmetom prirodnine iz Zbirke mekušaca Prirodoslovnog odjela - ljušturom puža bačvaša. Mnogi će se zapitati što ljuštura puža radi na izložbi o glazbi. No taj je produkt prirode u drevna vremena korišten kao sviralo u obredne svrhe, a prema etnomuzikologu Krešimiru Galinu još i danas se u nekim krajevima Hrvatske koristi uz Jurjevske običaje. Tako nas činjenica da su produkti prirode korišteni kao glazbala (osim puža, i ovnujski i volovski rogovi kao glazbala svjedoče tome) upućuje na izreku njemačkog skladatelja i dirigenta Richarda Wagnera prema kojoj "Logika muzike je slična logici koja vlada u prirodi." .
Cilj izložbe nije dati sveobuhvatnu sliku zadarske glazbe i njenih protagonista, jer se radi o vrlo širokoj i slojevitoj temi čija bi obrada zahtijevala angažman stručnjaka muzikologa. Svrha izložbe je prije svega ponuditi javnosti izbor predmeta iz glazbenog tematskog korpusa koji se čuva u Narodnom muzeju Zadar, a svaki od njih može poslužiti kao polazište za širu stručnu obradu i prikaz niza povezanih društveno-kulturoloških podtema koji zajednički tvore našu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.

Organizator: Dokumentacijska služba NMZ

Izložbu prati DEPLIJAN

 

 


Datum početka: 23.01.2017.
Završava: 28.01.2017.
Broj učitavanja stranice: 209