IZLOŽBA "ZADAR - POSLIJERATNA URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKA OBNOVA 1944.-1958." U KNEŽEVOJ PALAČI

 

Naziv izložbe: ZADAR - POSLIJERATNA URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKA OBNOVA 1944.-1958.

Mjesto održavanja: izložbene dvorane Kneževe palače, prizemlje

Vrijeme održavanja: od 27. travnja do 6. lipnja 2017.

Vrijeme posjete: svakim danom od 10 do 20 sati

Autorice koncepcije i stručno-znanstvena priprema izložbe: Dubravka Kisić. Antonija Mlikota

Likovni postav: Dubravka Kisić. Antonija Mlikota, Denis Martinović, Nevena Štokić, Tomislav Vrsaljko

Opseg: 320 izložaka (157 fotografija, 131 planova i crteža, 11 videa, 14 časopisa/knjiga, 7 dokumenata/plakata)

Tema: Realizacija projekta temelji se na višegodišnjem istraživačkom radu koji se odvijao u sklopu različitih istraživačkih projekata.
Mr. sc. Dubravka Kisić temu obnove Zadra u kontekstu poslijeratne konstitucije arhitektonske discipline unutar novih državnih i društveno-socijalnih odnosa istražila je u sklopu znanstvenog projekta Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću, u trećoj programsko-kronološkoj cjelini projekta Rekonceptualizacija moderne od 1945. do 1980. godine koji se odvijao u HMA-HAZU u razdoblju od 2006. do 2013. godine pod vodstvom akademika Borisa Magaša.
Cjelovito istraživanje događaja vezanih za rušenje i obnovu Zadra izvršila je dr. sc. Antonija Mlikota u radu na doktorskoj disertaciji Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Doktorski rad obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013. godine.
Izbor dokumenata predstavljenih na izložbi organiziran je u četiri tematska modula u kojima su prikazani:
- Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu
- bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt obnove 1945./46. godine - regulatorna osnova Zadra autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića
- natječaj za regulatornu osnovu koji je proveden 1952./53. godine zaključno sa sintetskim radom autora Brune Milića koji je realiziran na temelju daljnje razrade rezultata tog natječaja.
U prvom modulu izložene su fotografije i razglednice koje prikazuju istaknute vizure Zadra prije rušenja, koje se čuvaju u DAZD-u, HMA-HAZU-u i NMZ-u.
U drugom modulu prikazane su dramatične posljedice rušenja zabilježene na fotografijama Ante Roce (privatni arhiv Andrije Mutnjakovića, HMA-HAZU, NMZ), Ante Brkana ( HMA-HAZU, NMZ) i Zvonimira Barbarića (HMA-HAZU, privatni arhiv Ines Merčep).
Treći modul obuhvaća sačuvane fragmente projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. godine i dokumente o pratećim događajima koji se čuvaju u HMA-HAZU, osobnim arhivskim fondovima Milovana Kovačevića, Božidara Rašice, Žarka Vinceka i Ivana Laya.
Natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra iz 1952./53. godine prikazana je u četvrtom modulu. Danas nam je poznato svih četrnaest radova pristiglih na natječaj. Fragmenti dokumentacije jedanaest radova sačuvani su u DAZD-u, dva rada poznata su nam preko dokumentarnih fotografija natječajnih radova iz fonda fotozapisa HMA-HAZU, gdje se nalazi i natječajni rad arhitekta Ivana Vitića sačuvan u njegovom osobnom arhivskom fondu. Osim radova natjecatelja, korpusu ove dokumentacije pridružene su natječajne podloge, studije i radne podloge koje su izrađene u sklopu pripreme natječaja, također sačuvane u HMA-HAZU, dok je administrativna dokumentacija vezana za angažman Akademije u procesu natječaja sačuvana u Arhivu HAZU.
Izvještaje ocjenjivačkog suda pronašla je Antonija Mlikota u odbačenom arhivu projektnog biroa Donat. Dokumentacija postnatječajnog rada arhitekta Brune Milića čuva se u NMZ-u, a veliki dio eksponata s izložbe Urbanističke i arhitektonske rekonstrukcije Zadra održane u Institutu za likovne umjetnosti JAZU 1956./57. godine, kao i plakat izložbe, sačuvani su također u HMA-HAZU.
Ovaj bogati dokumentarni dosje, sakupljen iz različitih izvora, omogućio nam je detaljnju rekonstrukciju slijeda događaja kao i analizu visokog urbanističko-arhitektonskog dosega ovog značajnog napora arhitektonske struke i šire kulturne javnosti u obnovi Zadra te njegov doprinos definiranju metodologije i prakse kao dugoročnih smjernica obnove ratom razorenih povijesnih gradova.
U svojevrsnom „nagovoru" za odaziv arhitekata na natječaj za regulatornu osnovu Zadra Josip Seissel je u časopisu Arhitektura br. 1. iz 1953. godine objavio članak naslovljen pitanjem Što traži Zadar? - kojeg su si nedvojbeno postavili svi natjecatelji kao i mnogi drugi stručnjaci angažirani na obnovi grada. Gotovo desetljeće nakon Drugog svjetskog rata povijesna jezgra Zadra i dalje je bila u ruševinama, što više u svom najvećem dijelu posve ogoljena. Tragovi življenja i više od dvije tisuće godina urbanističkog razvoja grada bili su izbrisani. Pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada. I doista, trebalo se zapitati u tom trenutku: Što traži Zadar? Odgovor urbanističko-arhitektonske i konzervatorske struke pa i šire akademske zajednice na ovo pitanje bio je Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra iz 1952./53. godine, koji je uz Narodni gradski odbor Zadra raspisala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nadamo se da će ova izložba, podsjećajući nas na neke odgovore ovog neprolaznog pitanja, doprinijeti artikulaciji i nekih budućih odgovora koje ovaj grad i dalje očekuje.

Organizatori: Državni arhiv u Zadru, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Narodni muzej Zadar, Sveučilište u Zadru - Odjel za povijest umjetnosti

 

NAJAVA IZLOŽBE

AUDIOVODIČ UZ IZLOŽBU

 


Datum početka: 27.04.2017.
Završava: 06.06.2017.
Broj učitavanja stranice: 622