Povijest Narodnog muzeja Zadar

Povijest Narodnog muzeja Zadar
Museo Nazionale
Za godinu početka organiziranoga muzejskog djelovanja u Zadru uzima se 1832. godina. Tada je utemeljen prvi pokrajinski muzej općeg tipa, Museo Nazionale proglasom austrijskog carskog namjesnika u Dalmaciji Vettera von Lilienberga koji poziva stanovništvo Dalmacije da se u Zadru, kao sjedištu pokrajine prikuplja građa radi osnivanja Narodnog muzeja. Muzej je trebao obuhvaćati uzorke iz prirodnih znanosti, starina, te narodne i industrijske djelatnosti.

Od tog se muzeja 1897. razvio Arheološki muzej, a 1905. godine nastao je Prirodoslovni muzej koji djeluje do Drugog svjetskog rata kada je teško stradao u savezničkom bombardiranju grada.

U oslobođenom Zadru, u rujnu 1945. godine pokrenuta je inicijativa za ponovno osnivanje Narodnog muzeja u sklopu kojeg su isprva bili Prirodoslovni i Etnografski odjeli, a koji je imao objediniti sve djelatnosti osim arheologije.

Od siječnja 1952. odvajaju se odjeli Narodnog muzeja i postaju samostalni muzeji–Etnografski i Prirodoslovni muzej sve do prosinca 1962.

10. listopada 1948. godine osnovana je i Galerija umjetnina kao prva javna galerijska ustanova u Zadru, a pripreman je i teren za osnutak Muzeja grada Zadra koji je utemeljen 1. siječnja 1960. godine. U prosincu 1962. bio je u osnivanju i Muzej narodne revolucije.

1962. godine Skupština općine Zadar donosi odluku da se svi dotadašnji muzeji, uz Muzej narodne revolucije u osnivanju integriraju u jednu ustanovu pod nazivom Narodni muzej Zadar. Uprava muzeja, Odjel narodne revolucije i Kulturno-historijski odjel smješteni su u novogradnji iz 1962.

Iz navedenih datuma zaključuje se da je Narodni muzej Zadar osnivan čak tri puta: 1832., 1945. i 1962. godine i do danas je zadržan takav način djelovanja, s izmjenom naziva muzeja u odjele pa od tada imamo umjesto Muzej grada Zadra Kulturno–historijski odjel, umjesto Muzej narodne revolucije Odjel narodne revolucije, te Prirodoslovni i Etnografski odjel, dok je Galeriji umjetnina integracijom u Narodni muzej izmijenjeno ime u Moderna galerija koje nosi sve do 1978. kada vraća stari naziv.

1992. godine ukinut je Odjel narodne revolucije, a građa je pripojena odjelu Muzej grada Zadra.

1978. godine Narodni muzej Zadar dobiva na stručnu skrb područnu Kulturno-povijesnu zbirku u Malom Ižu na otoku Ižu s građom iz narodnooslobodilačke borbe.

1994. godine Narodni muzej dobiva i područnu Etnografsku zbirku u Velom Ižu na otoku Ižu koja je nastala 1975. godine donacijama mještana, a stručno koncipirana zalaganjem etnologinje Olge Oštrić.

2000. godine u muzeju se osniva dokumentacijska služba s ciljem prikupljanja, obrade i vođenja informacijsko-dokumentacijskih poslova stručnih djelatnosti muzeja.

S obzirom na raznorodnost građe, odjeli Narodnog muzeja u svom stručnom radu djeluju kao samostalne jedinice.

Prirodoslovni odjel svoj stručni rad temelji na prikupljanju, istraživanju i izlaganju flore i faune širega zadarskog područja. Terenskim prikupljanjem, te otkupima i donacijama popunjava svoj fundus, a izložbama prezentira različite teme iz ekologije i zaštićenih područja. Smješten je u kompleksu Providurove palače.

Etnološki odjel svoje osnovno muzejsko poslanje ostvaruje u sakupljanju, čuvanju i istraživanju tradicijske baštine dinarskoga i jadranskog kulturnog kruga, a različitim muzejskim aktivnostia (izložbe, radionice) odjel je i aktivni promotor tradicijskog identiteta ove regije. Od osnutka je smješten u prostoru Gradske straže.

Galerija umjetnina svoje muzejsko poslanje ostvaruje sakupljanjem, čuvanjem istraživanjem i prezentacijom svog fundusa, a izlagačkom djelatnošću prezentira hrvatsku i zadarsku likovnu scenu.
Zaštitni su joj znakovi međunarodni triennale fotografije Čovjek i more i triennale slikarstva Plavi salon. Od osnutka je smještena u prostorima Providurove palače.

Odjel Muzej grada Zadra nastao je radi prikupljanja, čuvanja i prezentacije kulturno - povijesne baštine grada od XIII. stoljeća do suvremenog Zadra. Smješten je u novogradnji iz 1962. godine nastaloj na prostoru nekadašnjeg kompleksa samostana sv. Krševana.

Osnovna misija današnjega Narodnog muzeja Zadar obuhvaća sustavno sakupljanje, čuvanje, izlaganje, dokumentiranje, te stručnu i znanstvenu obradu pokretnih i nepokretnih predmeta civilizacijske, kulturne i prirodne baštine, nastale u razdoblju od XIII. stoljeća do naših dana, a područje interesa i istraživanja je Zadarska županija, ili šire, sjeverna Dalmacija s otocima i neposrednim kopnenim zaleđem (Bukovica, podvelebitski kraj, Ravni kotari).

Kustosi muzeja autori su koncepcija povremenih izložbi koje se organiziraju uglavnom u Gradskoj loži, izložbenom paviljonu Narodnog muzeja Zadar.
Muzej je često puta suorganizator ili domaćin različitih izložbi drugih ustanova.
Muzej izdaje monografska djela, kataloge, plakate, razglednice itd.
Muzej je organizator ili je domaćin stručnih i znanstvenih skupova, kulturnih manifestacija, koncerata, promocija knjiga, radionica itd.

Viziju budućnosti Narodnog muzeja Zadar treba sagledati unutar Baštinskog muzeja koji će biti smješten u prostoru Kneževe i Providurove palače.

Broj učitavanja stranice: 5640