IZLOŽBA O POSLIJERATNOM URBANIZMU I ARHITEKTURI NAKON ZAGREBA POSTAVLJA SE U ZADARSKOJ KNEŽEVOJ PALAČI


Državni arhiv u Zadru i Hrvatski muzej arhitekture u suradnji s Narodnim muzejem Zadar i Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizatori su izložbe "Zadar - poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944.-1958." čije svečano otvorenje je u četvrtak, 27. travnja 2017. u 19 sati u Kneževoj palači, Poljana Šime Budunića 3, Zadar.


Stručnu i znanstvenu pripremu projekta potpisuju mr. sc. Dubravka Kisić i dr. sc. Antonija Mlikota, a u likovnom postavu izložbe sudjeluju kustosica Narodnog muzeja Zadar Nevena Štokić i viši arhivist Denis Martinović iz Državnog arhiva u Zadru.

Izložba ostaje otvorena do 6. lipnja 2017., a može se razgledati svakim danom od 10 do 20 sati.

Realizacija projekta temelji se na višegodišnjem istraživačkom radu koji se odvijao u sklopu različitih istraživačkih projekata.
Mr. sc. Dubravka Kisić temu obnove Zadra u kontekstu poslijeratne konstitucije arhitektonske discipline unutar novih državnih i društveno-socijalnih odnosa istražila je u sklopu znanstvenog projekta Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću, u trećoj programsko-kronološkoj cjelini projekta Rekonceptualizacija moderne od 1945. do 1980. godine koji se odvijao u HMA-HAZU u razdoblju od 2006. do 2013. godine pod vodstvom akademika Borisa Magaša.

Cjelovito istraživanje događaja vezanih za rušenje i obnovu Zadra izvršila je dr. sc. Antonija Mlikota u radu na doktorskoj disertaciji Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Doktorski rad obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013. godine.

Izbor dokumenata predstavljenih na izložbi organiziran je u četiri tematska modula u kojima su prikazani:

- Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu

- bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt obnove 1945./46. godine - regulatorna osnova Zadra autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića

- natječaj za regulatornu osnovu koji je proveden 1952./53. godine zaključno sa sintetskim radom autora Brune Milića koji je realiziran na temelju daljnje razrade rezultata tog natječaja.

U prvom modulu izložene su fotografije i razglednice koje prikazuju istaknute vizure Zadra prije rušenja, koje se čuvaju u DAZD-u, HMA-HAZU-u i NMZ-u.

U drugom modulu prikazane su dramatične posljedice rušenja zabilježene na fotografijama Ante Roce (privatni arhiv Andrije Mutnjakovića, HMA-HAZU, NMZ), Ante Brkana ( HMA-HAZU, NMZ) i Zvonimira Barbarića (HMA-HAZU, privatni arhiv Ines Merčep).

Treći modul obuhvaća sačuvane fragmente projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. godine i dokumente o pratećim događajima koji se čuvaju u HMA-HAZU, osobnim arhivskim fondovima Milovana Kovačevića, Božidara Rašice, Žarka Vinceka i Ivana Laya.

Natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra iz 1952./53. godine prikazana je u četvrtom modulu. Danas nam je poznato svih četrnaest radova pristiglih na natječaj. Fragmenti dokumentacije jedanaest radova sačuvani su u DAZD-u, dva rada poznata su nam preko dokumentarnih fotografija natječajnih radova iz fonda fotozapisa HMA-HAZU, gdje se nalazi i natječajni rad arhitekta Ivana Vitića sačuvan u njegovom osobnom arhivskom fondu. Osim radova natjecatelja, korpusu ove dokumentacije pridružene su natječajne podloge, studije i radne podloge koje su izrađene u sklopu pripreme natječaja, također sačuvane u HMA-HAZU, dok je administrativna dokumentacija vezana za angažman Akademije u procesu natječaja sačuvana u Arhivu HAZU.

Izvještaje ocjenjivačkog suda pronašla je Antonija Mlikota u odbačenom arhivu projektnog biroa Donat. Dokumentacija postnatječajnog rada arhitekta Brune Milića čuva se u NMZ-u, a veliki dio eksponata s izložbe Urbanističke i arhitektonske rekonstrukcije Zadra održane u Institutu za likovne umjetnosti JAZU 1956./57. godine, kao i plakat izložbe, sačuvani su također u HMA-HAZU.
Ovaj bogati dokumentarni dosje, sakupljen iz različitih izvora, omogućio nam je detaljnju rekonstrukciju slijeda događaja kao i analizu visokog urbanističko-arhitektonskog dosega ovog značajnog napora arhitektonske struke i šire kulturne javnosti u obnovi Zadra te njegov doprinos definiranju metodologije i prakse kao dugoročnih smjernica obnove ratom razorenih povijesnih gradova.

U svojevrsnom „nagovoru" za odaziv arhitekata na natječaj za regulatornu osnovu Zadra Josip Seissel je u časopisu Arhitektura br. 1. iz 1953. godine objavio članak naslovljen pitanjem Što traži Zadar? - kojeg su si nedvojbeno postavili svi natjecatelji kao i mnogi drugi stručnjaci angažirani na obnovi grada. Gotovo desetljeće nakon Drugog svjetskog rata povijesna jezgra Zadra i dalje je bila u ruševinama, što više u svom najvećem dijelu posve ogoljena. Tragovi življenja i više od dvije tisuće godina urbanističkog razvoja grada bili su izbrisani. Pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada. I doista, trebalo se zapitati u tom trenutku: Što traži Zadar? Odgovor urbanističko-arhitektonske i konzervatorske struke pa i šire akademske zajednice na ovo pitanje bio je Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra iz 1952./53. godine, koji je uz Narodni gradski odbor Zadra raspisala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nadamo se da će ova izložba, podsjećajući nas na neke odgovore ovog neprolaznog pitanja, doprinijeti artikulaciji i nekih budućih odgovora koje ovaj grad i dalje očekuje

Broj učitavanja stranice: 338