„SILBENSKI TANAC“ UVRŠTEN U KULTURNO NEMATERIJALNO DOBRO HRVATSKE

Silbenski tanac zaštićen je  kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Ovaj najstariji ples s najudaljenijeg otoka Zadarskog arhipelaga kao kulturno dobro prepoznalo je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture. 

Izvorna folklorna skupina Silba nosi ovu plesnu tradiciju od svog osnivanja 1969. godine na poticaj zaljubljenika u otok i njezine običaje.  Danas je očuvano pet  izvornih plesova koji datiraju iz 17. i 18. stoljeća; “Silbenski tanac”, “Boem”, “Šotiš”, “Quatro passi” i “Postolina”.  Uz bogat program, brojnost i entuzijazam članova ova folklorna skupina se ističe velikim udjelom mladih članova kojih je svake godine sve više, što je rijetkost u folkloru.

Prema strukturi prostornog oblikovanja, Silbenski tanac sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu se u parovima obilazi prostor uz promjene smjera kretanja, a u drugom dijelu pleše u dva reda, muškarci nasuprot žena. Stil se odlikuje gracioznošću te finim i dostojanstvenim mirnim plesanjem kako to dolikuje pomorcima. Za očuvanje, obnovu i prenošenje tradicije tanca na mlađe naraštaje otočana posebno je zaslužna obitelj Zlatana Sindičića, a za njegovo bilježenje i poduku na školama folklora Hrvatske matice iseljenika Ajša Rudžija, čime je prihvaćen i u široj amaterskoj zajednici, ali i profesionalnom Ladu.

Silbenski tanac osobita je lokalna suvrstica, stariji sloj žive plesne tradicije i važan simbol identiteta stanovnika Silbe.

Na petoj Smotri folklora Zadarske županije u okviru manifestacije ETNO DANI koja se održala od 7. do 10. lipnja 2016. godine u Zadru, Izvorna folklorna skupina Silba izvela je „Silbenski tanac“, „Boem“, „Šotiš“ i „Postolinu“.  Plesovi se plešu u parovima uz pratnju harmonike dok “Capo di ballo” (voditelj plesa) predvodi sve ostale parove koji se kreću u liniji za njim.