Hemeroteka je jedan od najstarijih dokumentacijskih fondova u muzeju kojim se prikupljaju, dokumentiraju i pohranjuju novinski članci vezani uz muzejsku djelatnost. Prikupljanje novinskih članka u nekadašnjim samostalnim muzejima, a danas odjelima Narodnog muzeja Zadar, pratimo od 1950-ih. No, tek osnutkom Dokumentacijske službe muzeja započinje njihovo sustavno evidentiranje, pohrana i digitalizacija za cjelokupan muzej čime je otvoren put korištenju ove građe za širu upotrebu. Putem ažurno vođene hemeroteke mogu se dobiti informacije o izložbama, izdavaštvu, događanjima, fundusu, zbirkama, djelatnicima, donatorima, gradnji, rekostrukcijama i popravcima muzejskih zgrada, te izmjenama postava.
Hemeroteka nam također može poslužiti i kao indikator za iščitavanje odnosa i kulturne politike osnivača, lokalne uprave i zajednice prema muzeju. S obzirom na povijesnu važnost, te raznovrsnost tema i cjelina koje obrađuje, fond hemeroteke ima izuzetnu dokumentarnu i kulturno–povijesnu vrijednost i može pružiti dodatan doprinos proučavanju društvenog i kulturološkog utjecaja ustanove na zajednicu. Hemeroteka može biti koristan izvor podataka različitim skupinama vanjskih korisnika u svrhu znanstvene i stručne obrade, izlaganja, objavljivanja, te za potrebe nastave.
Upotreba hemeroteke najzastupljenija je u internoj muzejskoj struci, ali je dostupna i javnosti na zahtjev za uvidom u dokumentaciju. Članci su najčešće korišteni u dokumentarnim i kulturno-povijesnim izložbama, te izdanjima koja ih prate. Članci se prikupljaju donacijom, otkupom ili se preuzimaju s interneta. Metapodaci se bilježe u modul S++ gdje ih se povezuje sa člankom kojeg se može otvoriti i pročitati.
Muzej kroz novinske članke:
