185. GODINA NARODNOG MUZEJA ZADAR

Povodom 185. rođendana Narodnog muzeja Zadar, u četvrtak 30. studenog,  želimo Vam predstaviti instituciju kroz predmete koji se čuvaju u zbirkama Muzeja. Kustosi odjela Narodnog muzeja Zadar odabrali su nekoliko predmeta koji pričaju priču i daju uvid u jedan drugi svijet koji mnogi smatraju tajanstvenim, ali koji je zapravo svijet svih stanovnika grada Zadra i Zadarske županije. Pogledajte kroz prozor u svijet Narodnog muzeja Zadar.

 

DOKUMENTACIJSKA SLUŽBA

DONACIJE KAO OBLIK POPUNJAVANJA MUZEJSKOG FUNDUSA

Kada se prije 185 godina rađao Museo Nazionale, njegov osnivač, vojni i civilni upravitelj Dalmacije Vetter von Lilienberg projekt osnivanja muzeja osmislio je na donacijskoj bazi.

Tako Lilienberg 1832. godine izdaje proglas kojim poziva sve civilne ustanove i stanovništvo Dalmacije da darivaju prirodne uzorke i predmete starine za muzej pokrajine Dalmacije koji će postati temeljem današnjem Narodnom muzeju Zadar. Od tada do danas donacije su se zadržale kao hvale vrijedan oblik popunjavanja muzejskog fundusa.

Donacije građana, znanstvenika, umjetnika, pojedinaca, obitelji, udruga i organizacija dokaz su da se muzejska ustanova percipira kao mjesto dostojno čuvanja nečijeg dugogodišnjeg znanstvenog, umjetničkog, stvaralačkog i kolekcionarskog pregnuća.

Tim činom donator povjerava ustanovi, a stručnjaci u njoj se obvezuju da će s odgovornošću i profesionalnom brigom skrbiti o darovanim predmetima na dobrobit i korištenje javnosti putem izložbi, izdanja i kroz edukativne projekte. 

U prilici proslave 185. rođendana Narodnog muzeja Zadar,  zahvaljujemo svim dosadašnjim donatorima muzeja jer su pomogli utkati u ustanovu dio svoje osobne baštine čineći je tako dijelom većeg zajedničkog nasljeđa.

 

https://issuu.com/narodni.muzej.zadar/docs/prezentacija_za_185._ro__endan_muze

 

ETNOLOŠKI ODJEL

BUKLIJA, vrč za vino, izrađen je od fine pečene gline, glaziran izvana i iznutra. Ovakvi vrčevi koristili su se na zadarskim otocima i obali uz domaće neglazirane lončarske proizvode izrađene na ručnom lončarskom kolu u Velom Ižu. Najviše ih je bilo iz Apulije. Uz zdjele, tanjure i šalice oni su znatno obogaćivali kuhinjski inventar. Tijekom XIX. stoljeća u bogatijim obiteljima koristilo se i finije keramičko posuđe, uglavnom englesko, ali je bilo i majolike i porculana iz talijanskih, austrijskih i čeških tvornica.

Na bukliji se uz cvjetni motiv posebno ističe natpis „živio“ što upućuje da se ova buklija zasigurno koristila za zdravicu prigodom vjenčanja i u drugim svečanim prigodama.

U ovo predblagdansko vrijeme ona je ujedno i naša želja za sve koji je ugledaju na našoj web stranici -živio dobro i radosno.

 

MUZEJ GRADA ZADRA

Oživljavanje povijesti nije težnja samo suvremenog čovjeka što ponajbolje možemo vidjeti na portretima obitelji Nassis izloženima u Kneževoj palači na izložbi Šest salonskih priča. Obitelj Nassis je hrvatska plemićka obitelj iz Zadra, a u izvorima se spominje od prve polovice 13. st. Za vrijeme 14. st. Nassisi su bili pobornici anžuvinske vlasti i protivnici Mlečana. Pojedini članovi obitelji sudjelovali su u protu mletačkoj pobuni 1346. godine. Tijekom 14. i 15. st. djelovalo je više uglednih članova obitelji među kojima više sudaca i rektora. (Hr. enciklopedija). Zbog protu mletačkog stava obitelji Nassis veliki broj njihovih članova bili su taoci u Veneciji. Već u 15. stoljeću  počela se smanjivati moć i utjecaj obitelji, a pozicije na kojima su nekad bili ustoličeni više nisu bile njihove. Početkom 17. st. naručila je obitelj Nassis portrete svojih slavnih predaka. Svi iz obitelji Nassis prikazani na portretima bili su u vrijeme nastanka ove galerije portreta mrtvi već nekoliko stoljeća. Zanimljivo je napomenuti kako odjeća u kojoj su naslikani pripada razdoblju nastanka slika (početku 17. stoljeća), a ne vremenu u kojemu su živjeli. Na ovaj način potomci Nassisa željeli su oživiti i prikazati slavne članove svoje obitelji koji su kroz povijest obnašali važne uloge u Zadru.

 

PRIRODOSLOVNI ODJEL

Velebitska degenija je strogo zaštićena biljna vrsta. Simbol je Velebita i Hrvatske te se stoga nalazi na kovanici od 50 lipa. Endemska je biljka koja raste jedino u planinskim točilima vršne zone Velebita, a poznata su tri lokaliteta na kojima je nađena. Za skupljanje ove biljke potrebna je dozvola Ministarstva zaštite prirode s podrobnim objašnjenjem u koje svrhe se skuplja. Ova niska trajnica iz porodice kupusnjača (Brassicaceae) visoka je do 10 cm, cvjeta u svibnju i lipnju cvjetovima s četiri latice intenzivne žute boje. Otkrio i opisao ju je mađarski prirodoslovac Arpad von Degen 1907. godine, koji ju je svrstao u krivi rod. Današnje ime Degenia nadjenuo joj je Augus Edler von Hayek, a ime je dobila u čast čovjeka koji ju je prvi opisao. Jedina je vrsta u svom rodu što joj daje još veću prirodoslovnu vrijednost.

 

PEDAGOŠKA SLUŽBA

Pedagoška služba svojim djelovanjem približava muzej  između ostalog i najmlađima, djeci u dječjim vrtićima te učenicima osnovnih i srednjih škola. Međusobnom suradnjom odgojno-obrazovnih institucija i muzeja, putem raznih edukativnih radionica te likovnih i literarnih natječaja, ostvaruju se najvažnije funkcije Pedagoške službe – razvijanje navike odlaska u muzej, bogaćenje kulturnog života, podizanje svijesti o očuvanju i zaštiti baštine, te ono najvažnije, prihvaćanje muzejskoga prostora kao mjesta na kojem osim učenja, mogu razvijati svoju kreativnost, steći nova znanja, ali i zabaviti se.

Na brojnim edukativnim radionicama nastao je cijeli niz zanimljivih dječjih radova. Jedan dio radova djeca i učenici odluče ostaviti u muzeju, gdje se arhiviraju i brižno čuvaju.

 

GALERIJA UMJETNINA

Nakon zajedničke izložbe Jadranke Fatur i Ratka Petrića u Gradskoj loži 1982. godine, Galerija umjetnina NMZ-a otkupila je sliku „Čekanje na let“, jednu od 12 izloženih i tada najnoviju sliku slikarice Jadranke Fatur.

Ranih sedamdesetih godina, nakon povijesnih avangardi, eksperimentalne umjetnosti i apstrakcije, slikarstvo se ponovo okreće realističnom prikazivanju stvarnosti. Služeći se fotografskim načinom kadriranja i „rezanja“ svega što ne ulazi u kadar, hiperrealističke slike na prvi pogled djeluju kao fotografije. Među prvim i najreprezentativnijim hrvatskim hiperrealistima je slikarica Jadranka Fatur, poznata po svojim urbanim motivima. Slijedeći fotografske principe, prilikom prijenosa u slikarski medij autorica koristi i vrline i mane fotografije, ovom prilikom zamućenost,“ sfumaturu“ nastalu zbog nemogućnosti izoštravanja kadra.

Galerija umjetnina u svom fundusu čuva 3 djela Jadranke Fatur od kojih „Kišu“ iz 1976. i „Čekanje na let“ iz 1982. možete pogledati na izložbi „Izbor iz zbirki Galerije umjetnina“.

 

Pozivamo sve građane povodom 185. rođendana Narodnog muzeja Zadar na dan otvorenih vrata, četvrtak 30. studenog 2018. godine, u svim odjelima Narodnog muzeja Zadar. Ulaz je slobodan te su organizirana vodstva i to:

Etnološki odjel u 9 sati

Kneževa palača u 10:30 sati

Prirodoslovni odjel u 11:30 sati

Galerija umjetnina u 12:30 sati

 

Fotogaleriju možete pogledati ovdje.