09.05.2024.
9. svibnja slavi se Dan Europe kao spomen na mir i jedinstvo u Europi, a ujedno se obilježava i Dan pobjede nad fašizmom i spomen njemačke predaje u Drugom svjetskom ratu 1945. godine.
Ova dva spomendana dubinski su utkana u suvremenu povijest današnje Europe. Prvim se, prema Schumanovoj deklaraciji, predlaže stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik koja je bila prva u nizu nadnacionalnih europskih institucija i koja je označila začetak današnje Europske unije. Unije kakvu danas poznajemo ne bi ni bilo bez oslobođenja od nacističke okupacije i fašizma koja se zbila bezuvjetnom predajom nacističke Njemačke, 9. svibnja 1945.
Sve borbene aktivnosti u Drugom svjetskom ratu na tlu Europe obustavljene su 8. svibnja u 23:01 sati po srednjoevropskom vremenu što je označavao već idući dan u istočnoj Europi te nam donosi obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom 8. i 9. svibnja. Rat u Europi je bio završen nakon godina razaranja i brojnih izgubljenih života. Nakon proglašenja prestanka svih borbenih aktivnosti po cijelom svijetu je krenulo slavlje.
Posljedice događaja u Drugom svjetskom ratu osjećaju se i u suvremenom dobu. Slom fašističkih ideja i mir koji nastaje nakon završetka ratovanja obilježavamo i sjećanjem na poginule u Drugom svjetskom ratu kojih je prema procjenama bilo više od 60 milijuna.
I sam grad Zadar snažno je obilježen stradanjima u Drugom svjetskom ratu te je 1945. godina označila vraćanje života u Zadar i njegovo sjedinjenje s domovinom Hrvatskom unutar tadašnje Jugoslavije. U gotovo do temelja od bombardiranja porušenom gradu, bilo je svega 8392 stanovinika, od čega se procjenjuje na Poluotoku svega oko 1000.
Sudbinu Zadra neposredno nakon oslobođenja 1945. dijelile su i njegove kulturne ustanove pa su tako novi počeci praćeni pokretanjem novih kulturnih ustanova u Zadru. Narodna vlast pokrenula je zamašnjak života inicirajući zaštitu i prikupljanje pokretne i nepokretne baštine, osnivanje kulturnih, znanstvenih i umjetničkih ustanova te nanovo organizirala osnovno i srednje školstvo.
Dižu se iz pepela prirodoslovne zbirke teško stradale u Drugom svjetskom ratu te se 1945. zajedno sa etnografskim zbirkama sjedinjuju u ustanovu naziva Narodni muzej. Upravo je inicijalni fundus Etnografskog odjela bio sastavljen od donacija prvog upravitelja tog muzeja Dušana Jurkovića (vezovi, drvene rukotvorine i nešto oružja) i pojedinačnih donacija žena iz bukovačkih sela koje su se odazvale na kampanju sakupljanja predmeta tradicije za novi muzej u Zadru. Fundus Prirodoslovnog odjela u ovom periodu u početku je bio sastavljen od spašene, pretežno donirane građe iz prijeratnog perioda djelovanja Gradskog prirodopisnog muzeja, dok su nove akvizicije u minimalnom obimu bile rezultat otkupa, a još manje terenskih obilazaka.
O stanju u Zadru nakon 1945. više u KATALOG izložbe
