DANI SAMOBORA U NARODNOM MUZEJU ZADAR, 24. - 28. 2. 2016.

Dugogodišnja suradnja Narodnog muzeja Zadar i Samoborskog muzeja potakla je povezivanje Zadarske i Zagrebačke županije. U okviru te suradnje organizirani su Dani Samobora kojima se javnosti predstavlja dio bogate kulturne baštine samoborskog kraja kroz radionice i izložbu.

RADIONICA IZRADE KRALUŠA (Galerija umjetnina, Medulićeva 2)
Radionice izrade kraluša (jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati), održati će se u Galeriji umjetnina u sljedećim terminima:
Srijeda, četvrtak i petak (24., 25., i 26. 2. 2016.) od 15 do 19 sati
Subota i nedjelja (27. i 28. 2. 2016.) od 8 do 18 sati

Prijave za radionicu:

e-mail: etnoloski.odjel@nmz.hr

tel: 023/211-198 

Kraluš, kraluž, pleteni kraluš, je raskošna ogrlica, dio svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja. Pod nazivom kraluš podrazumijeva se tri različite ogrlice: ogrlicu od jednog ili više nizova nanizanih koraljnih zrnaca, ogrlicu od zrnaca bilo koje vrste nanizanih u jedan ili više nizova te ogrlicu koja nastaje nizanjem zrnaca u obliku mreže skladnih boja i ornamenata, tzv. pleteni kraluš, pleteni kraluž. Kod pletenog kraluša su se zrnca u početku navodila na osam, deset ili dvanaest niti konjske dlake, a kasnije se staklena i plastična zrnca navode na plastične niti. Kraluš je vrlo značajan simbol ženinog identiteta od njene djevojačke dobi do starosti razlikujući se posebno kao kraluš za djevojku, koji ona počinje nositi od svoje petnaeste godine kada postaje djevojka za udaju, kraluš za mladenku, mlađu i stariju udatu ženu. Žena u koroti nije nosila kraluš, a nakon korote nosila je skromniji tip kraluša. Najljepše vrste kraluša nosile su se na najvažnije crkvene blagdane kada je i odjeća bila najsvečanija. To su Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić. Samoborski muzej je od 2000. godine pokrenuo radionicu izrade kraluša koja se održava svake godine po dva puta u Samoborskom muzeju i ima svaki puta veliki broj polaznica. Voditeljica radionice je mr.sc. Lela Roćenović, viša kustosica, etnologinja, iz Samoborskog muzeja. Godine 2004. mr.sc. Lela Roćenović dobila je nagradu Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva u kategoriji restauratorsko-konzervatorski rad za projekt Kraluš,kraluž, pleteni kraluš.

RADIONICA STRAŠNE SAMOBORSKE PRIČE (Gradska straža, Etnološki odjel)
Radionica Strašne samoborske priče održati će se u Etnološkom odjelu - Gradskoj straži u sljedećim terminima:
Četvrtak i petak, (25. 2. i 26. 2) u 9, 10, 11 i 12 sati (osam grupa učenika - u svakoj grupi maksimalan broj sudionika je 25).
Namijenjena je učenicima nižih i viših razreda osnovne škole.
Molimo zainteresirane učitelje i profesore da se prijave na broj telefona: 023/211 - 198 ili na e-mail adresu: pedagog@nmz.hr ili etnoloski.odjel@nmz.hr.
Radionica pričanja strašnih samoborskih priča Samobora i samoborskog kraja - O neobičnim bićima i neobičnim događanjima koja se tradicionalno prepričavaju po samoborskom kraju pričat će etnologinja mr.sc. Lela Roćenović iz Samoborskog muzeja. Radi se o fantastičnim bićima kao što su vile, vještice - coprnice, mure i more, vodeni čovek, nevidičići, nedeljni lovci. Tu su i različita vjerovanja o nekim životinjama koje mogu govoriti, prognozirati vrijeme, pomagati ljudima, ali im se i osvećivati. Kroz ovakve priče suočavamo se s vlastitim strahovima koje rješavamo najboljom katarzom, a to je smijeh.

IZLOŽBA DODIR NJEŽNOSTI: UMJETNICE IZ FUNDUSA SAMOBORSKOG MUZEJA, 25. 2. - 1. 4. 2016. (Gradska loža)
Otvorenje izložbe biti će u četvrtak 25. veljače 2016. godine u 19 sati, u Gradskoj loži. Iznimno plodna suradnja između Samoborskog muzeja i Narodnog muzeja Zadar još jednom je rezultirala zanimljivom izložbom kojom javnosti predstavljamo dio bogate kulturne povijesti Hrvatske i Samobora. Umjetnička izložba može ispreplesti u jednom malom prostoru mnoge životne priče koje pripadaju i u različita vremenska razdoblja. Ova izložba je upravo to, pleter ženskih sudbina. Sudbina koje su stoljećima stajale u sjeni. Neke su bile sretne, neke tužne, neke se još uvijek odvijaju u ovom prostoru i vremenu. Međutim, zajedničko im je hrabrost stvaranja, bez obzira da li je vođeno formalnim umjetničkim obrazovanjem ili je čist izraz talenta. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa iznimnim radovima među kojima su najvrjedniji portreti operne dive Maje Strozzi-Pečić (koja je jedno vrijeme živjela u Samoboru) te Lavice Matić-Bazala slikarice Naste Rojc. Na izložbi su predstavljene i brojne druge umjetnice, ali i djelo djevojke koja je pohađala školu u varaždinskom samostanu sestara uršulinki. Djelo koje je u izložbu uvršteno kao podsjetnik na to koliko se promijenila uloga žene u društvu proteklih 150 godina. Izložbu je Samoborski muzej posvetio svim ženama, njihovoj hrabrosti, snazi, toplini, ljepoti te njihovu radu i stvaranju, bez obzira bilo ono umjetničko ili ne.