03.06.2023.
"Glazbena praksa Tovareća mužika iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pučkog običaja batarela, što je naziv za skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke, koji je odavna bio prisutan u običajima mještana Dugog otoka. Time su u dugim i hladnim noćima njome tjerali zle duhove, ali su se veselili i rugali, a najčešće udovcima ili udovicama koji bi se ponovno vjenčavali.
KAD JE NASTALA TOVAREĆA MUŽIKA!
Godine 1959. nekoliko mladića na saljskom portu, čuvši da se u selu događa vela batarela tj. vjenčanje stare cure Paškvale, brzo su se opremili instrumentima i krenuli prema selu postrojeni u dvoredu, poput svirača limene glazbe, intonirajući jednu dobro poznatu koračnicu i pjesmu Šjora Mare, uvevši tako disciplinu u tu anarhističnu buku i kanalizirajući taj kaos zvukova u nešto pozitivno i uhu ugodno, uz gromoglasno oduševljenje mještana. Nakon tog uspjelog nastupa, gdje su zvučali kao prava glazba, ponovno nastupaju na Krnevalu uz dodatak velikog i malog bubnja. Već 16. kolovoza iste godine nastupaju u svečanom mimohodu 2. Saljskih trk tovarov (kasnije Saljske užance), nadomještajući tako zamrlu limenu glazbu i dobivajući od duhovitih Saljana naziv - Tovareća mužika.
Tovareća mužika sastoji se od 3 komponente - kapelnika, rogova i ritam sekcije.
Kapelnik je vođa, dirigent, koji upravlja kojim putem će se Mužika kretati, koje će skladbe izvoditi te koliko će nastupati.
Rozi (rogišti) su najbrojniji dio mužike (minimalno šest) te mogu biti formirani u jednom ili dva reda, ovisno o broju i zapovijedi kapelnika. U ruci, lijevoj ili desnoj, imaju rog. Poredani su po visini, ali oni koji imaju šumpreš nalaze se bliže ritam sekciji. Šumpreši su dio rogova koji uz rog sviraju i šumpreš (staro glačalo napunjeno željezom i kamenjem).
Ritam sekcija sastoji se od činela, baritona, doboša i basa. Poredani su na kraju kolone nakon šumpreša.
ODJEVNE KOMBINACIJE!
Tovareća mužika ima dvije odjevne kombinacije koje su odabrane, kao službene, 1963. godine.
Svečana odjeća odabrana je po uzoru na blagdansku odjeću ribara s početka 20. stoljeća. Sastoji se od ribarske kape raškete, bijele košulje bez kragne, crnog prsluka, crnih hlača s remenom, bijelih čarapa i crnih cipela.
Ribarska (mornarska) odjeća odabrana je zbog povezanosti otočana i dominantnog instrumenta – roga, s morem. Sastoji se od raškete, plavo-bijele prugaste, mornarske majice kratkih rukava, plavih ribarskih trliš hlača vezanih bijelim konopcem ili mrežom, te tradicionalne obuće škarpinov.
PULIĆI!
1998. – osnivanje pomlatka Mužike (Pulići) povodom 40. Saljskih užanci i nastupa u Turbo Limač Showa.
Pulići nastupaju na većini dječjih smotri folklora (Zadar, Novigrad, Biograd, Galovac, Neviđane, Polača, Sv. Filip i Jakov ,Međunarodni dječji festival – Šibenik.....)
Pod pomladak Tovareće mužike smatraju se osnovnoškolska djeca od 7-14. g., a nakon Osnovne škole prelazi se u veliku Tovareću mužiku.
MJERE ZAŠTITE!
Mjere zaštite Tovareće mužike počele su se provoditi 1998. godine, osnivanjem pomlatka i prezentiranjem Mužike kao jedinog, pravog saljskog proizvoda. Od 2005. radilo se na izradi Statuta i osnivanja Udruge (osnovana 2008. godine). Sada se predlaže zaštita i uvrštavanje Tovareće mužike na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine svijeta. Godine 2012. Tovareća mužika je proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Kulturno umjetničko društvo „Sveti Nikola Tavelić“ osnovano je 1997. godine i od svog osnutka čuva kulturno i narodno blago lišanskog i ravnokotarskog kraja. Potvrda našeg truda i rada svakako je i povelja UNESCO-a za očuvanje ojkanja koje je uvršteno na listu ugrožene nematerijalne kulturne baštine. Organizatori smo smotre ojkanja pod nazivom “ OJKAVICU TKO ŽELI PIVATI U LIŠANE NEKA SE NAVRATI“. Sudionici smo brojnih folklornih manifestacija d kojih ističemo županijsku smotru folklora, manifestaciju 51.Vinkovačkih jeseni 2016. godine, smotru folklora u Metkoviću 2018 godine po nazivom „Na Neretvu misečina pala“, 53.Đakovačke vezove i Smotru muškog pjevanja u Ivanić Gradu. Vrlo rado se odazivamo pozivima na manifestacije i gostovanja, a takvih je poziva sve više što je znak da je naša kvaliteta prepoznata i izvan granica naše županije. Kultura jednog naroda vrijedi onoliko koliko njegujemo svoju tradiciju i baštinu, stoga naš KUD nastoji očuvati identitet ovog kraja i prenijeti na buduće generacije dio onog što je naše izvorište.
