10.12.2019.
Roman Segarić, publicist
Ponedjeljak, 25. studenoga
Ovim danom započinje crkvena ili liturgijska godina, to je Božićno doba, vrijeme Došašća ili Adventa, priprave za blagdan Isusova rođenja, Božić (advent, lat. advenire, „dolazak“, čekamo dolazak na Svijet maloga djetešca Isusa, Malena Boga, Božića). Dan prije, 24. studenoga slavio se blagdan Krista Kralja, kojim završava crkvena godina. Na isti dan bio je i blagdan sv. Krševana, nebeskog zaštitnika Zadra, Dan Grada Zadra. No, kako je Dan Grada Zadra bio u nedjelju, Svečana sjednica Gradskog vijeća održana je u petak u HNK. Tom skupu, uz mnogobrojne osobe iz društvenog, političkog, vojnog, znanstvenog, prosvjetnog i crkvenog života, nazočila je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade, ministar obrane Damir Krstičević i umirovljeni general Ante Gotovina. Svečanost je započela himnom Lijepa naša koju je izveo HGPD Zoranić, poslije koje je sjednicu Gradskog vijeća otvorio predsjednik GV Zvonimir Vrančić. Slijedili su pozdravi u kojima su se govornici osvrnuli na zadarsku bogatu povijest, doprinos u Domovinskom ratu, velike projekte, kao što je Luka Gaženica, te preobrazba Zadra u jedan od najrazvijenijih hrvatskih gradova, nakon kojih je gradonačlnik Zadra Branko Dukić podnio izvješće o radu i uspjesima u tekućoj godini, te planovima; tom su prigodom dodijeljena javna priznanja. Od sedamnaest laureta Grada Zadra navest ću samo dvojicu kojima je dodijeljana Nagrada Grada Zadra za životno djelo: prof. dr. sc. Damir Magaš, prvi rektor Sveučilišta u Zadru, i prim. doc. dr.sc. Nado Vodopija, spec. opće kirurgije i urologije, Medicinski fakultet u Zagrebu. Navečer je u Katedrali sv. Stošije održan kocert na kojem je, nastupom solista i muškog Zbora Hrvatske radiotevizije, izvedena Missa Dalmatica, Franza von Supp’ea (1819. – 1895.), koju je skladao u Zadru, gdje je upravo u crkvi sv. Stošije bila njena praizvedba 1835., posvećena njegovoj dalmatinskoj domovini (Split, 1819., u Zadru živio do 1835., potom u Beču).
Utorak, 26. studenoga
Danas je zadarski MAS - Muzej antičkog stakla u povodu obilježavanja Dana Grada Zadra, blagdana BOGAT DRUŠTVENI, KULTURNI I DUHOVNI ŽIVOT ZADRA Zadarski list sv. Krševana i 10 godina MAS-a otvorio izložbu – Plakati Za dar – MAS Zadru, donacija Odjelu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju OB Zadar. Navečer su Klasična gimnazija Ivana Pavla II. i Ogranak MH u Zadru predstavili trilogiju mr.sc. fra Zlatka Špehara Tragom Hrvata u Argentini, Paragvaju i Uragvaju. Znanstvena knjižnica u Zadru je 21. studenoga organizirala tradiconalnu izložbu Izdavaštvo na zadarskom području, studeni 2018. – 2019., o čemu je objavljen bogat katalog, iz kojega te izloženih eksponata (knjiga, časopisa, raznovrsnih kataloga, brošura, plakata i oglasa) i na otvorenju stručnog i nadahnutog izlaganja dipl. knjiž. Mihaele Šimat, navodim neke zanimljivosti. Na izložbi je predstavljeno stotinjak izdavača s 274 naslova tiskanih knjiga, a izdano je devet naslova elektroničke građe i 6 naslova audiovizualne građe, te 48 naslova serijske publikacije. Najplodnija je izdavačka kuća Forum koja je izdala 66 naslova, slijedi je Sveučilište u Zadru s 36 naslova, zatim izdanja u vlastitoj nakladi s 13 naslova (najzastupljeniji zadarski publicist Drago Marić s tri naslova), Ogranak MH u Zadru ima dvanaest naslova, kulturne institucije: Državni arhiv, Narodni muzej, Muzej antičkog stakla, Arheološki muzej, Znanstvena knjižnica, Gradska knjižnica, Koncertni ured, Gradska knjižnica Benkovac objavila je devet naslova. Od dvadesetak zadarskih udruga u izdavačkoj djelatnosti, najplodniji izdavač bila je Udruga 3000 godina za dar s četiri naslova. Isti dan je u prepunoj dvorani Ogranka MH u Zadru predstavljena knjiga Ivana Gligore: Mojih sedamdeset kolona. Ivan Gligora, svestrani Kolanjac, osnivač i vlasnik sirane, spisateljstvom se bavi od ranog djetinjstva.
Srijeda, 27. studenoga
Na izložbi Izdavaštvo na zadarskom području, 2018. – 2019., od , na vidnom mjestu jest i knjiga Leksikon zadarskih laureta – Prošlost dodjeljivanja javnih priznanja Općine Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije, koja je predstavljena 2018., u okviru Programa obilježavanja Dana Grada Zadra. Ta knjiga poslije je predstavljana u Velikoj dvorani MH u Zagrebu i u Splitu, u palači Milesi, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad - HAZU. Prigodom otvaranja izložbe Izdavaštvo na zadarskom području, od mnoštva naslova Sveučilišta u Zadru, prva je spomenuta knjiga Leksikon zadarskih laureta Romana Segarića nastala u suizdavaštvu MH u Zadru i Družbe Braća hrvatskoga zmaja, Zmajski stol u Zadru, pa je navedeno da je to…“sveobuhvatan leksiokografski priručnik u kojemu je dan pregled dodjeljivanja javnih priznanja i dobitnika tih priznanja koja su dodjeljivali Skupština općine Zadar, Gradsko vijeće Grada Zadra i Županijska skupština Zadarsko-kninske odnosno Zadarske županije. Ova je knjiga ukoričeni spomenik vremenu i ljudima koji su umnogome obilježili, Zadar, Zadarsku županiju i cijelu Hrvatsku.“ Knjiga je imala veliki odjek u hrvatskoj društvenoj u kulturnoj javnosti. Prilikom predstavljanja u Zadru u Zadarskom listu tiskan je članak pod naslovom: Predstavljena jedinstvena i vrijedna knjiga – Ukoričeni spomenik ljudima i ustanovama. Knjigu sam posvetio svim ženama, a posebno Milki Antak, rođenoj Surać, iz Murvice, dobitnici Nagrada Grada Zadra 1981., koja je od 1948. do 1980. podigla i odgojila 26-oro napuštene djece. Dr. sc. Radomir Jurić, jedan od recenzenata, u svojoj je recenziji naveo: Možemo zaželjeti da slične leksikone dobiju i drugi hrvatski gradovi, županije i općine, što je i moja velika želja.
Četvrtak, 28. studenoga
Mnobrojnim aktivnostim (predavanja, predstavljanje knjiga, okrugli stolovi, izložbe i drugo) u Zadru se posebno ističu: Ogranak Matice hrvatske, Narodni muzej, Muzej antičkog stakla, Državni arhiv, Koncertni ured, Sveučilište sa svojim Odjelima, Gradska knjižnica, Znanstvena knjižnica, Nadbiskupija, Zmajski stol u Zadru, Matica Zadrana, Atelje Benini. Danas je zadarski Narodni muzej u Gradskoj loži organizirao predstavljanje knjige Hrvatska grafika Mikice Maštrović, čemu su nazočili bivši ministar kulture Božo Biškupić, te akademici Frane Paro i Tonko Maroević. Sa sjetom sam sjetio svojedobne snažne društvene i kulturne aktivnosti više zadarskih udruga i organizacija koje su osnovane za vrijeme Domovinskog rata i tadašnjeg velikog zanosa u doprinosu stvaranja Hrvatske države a među kulturnim udrugama posebno su bile aktivne Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskoga zmaja, Zagreb, MH Zadrana i Atelje Benini no nakon toga se njihovo djelovanje smanjilo! Zmajski stol u Zadru, koji je Družba osnovala 1991., kao njen prvi prvi ogranak u slobodnoj Hrvatskoj. Bez obzira na ratno stanje, članovi Stola, bili su aktivni na svojim društvenim i kulturnim djelovanjem. Uz mnogobrojnia predavanja, okruglie stolove, izložbe i koncerte itd., važna je bila izdavačka djelatnost. Tako je prva knjiga izdana 1993., a poslije toga u razdoblju od 1995. do 2010. izdano je osam naslova, pa nakon deset godina, 2018.,u sunakladništvu Sveučilišta i Ogranka Matice hrvatske u Zadru, izdan je Leksikon zadarskih laureta.
Petak, 29. studenoga
Ideja o osnivanju Matice Zadrana rodila se koncem 1992. kada je Zadar bio pod opsadom od strane srpskih pobunjenika i tzv JNA. Grad je bio granatiran, bez vode i struje, pa iako su se tada mnogi dani i noći provodili u skloništima i podrumima, građani Zadra nisu klonili duhom. Jedna manja grupa entuzijasta, starosjedilaca, rođenih u ruševnom Zadru poslije 2. svj. rata, zaljubljena u svoj grad, osnovala je udrugu Maticu Zadrana. Za prvog predsjednika izabran je prof. dr.sc. Slavko Perović, legendarni zadarski pedijatar. Matica Zadrana u četvrt stoljeća imala je je snažnu i značajnu aktivnost na raznim područjima o čemu možemo pročitati u knjizi Matica Zadrana – Dvadeset godina (2013.). Atelje Benini, slikarskog bračnog para Duška i Nevenke, poznat je još iz sedamdesetih godina kad su se tu počeli okupljati umjetnički i pjesnički nadareni sugrađani, studenti i profesori. Živeći intenzivan kulturni život i u najtežim ratnim vremenima u Domovinskom ratu, ne želeći vidjeti zastrašenost i apatičnost kod svojih sugrađana, otvorili su vrata svog ateljea svima koji su otpor željeli iskazati pjesmom, slikom i glazbom. Da je prostor Ateljea Benini postao jedan od najvažnijih kulturnih toposa, potvrđuje činjenica što je tu održano preko 260 kulturnih večeri, predavanja, pjesničkih i glumačkih performansa. Bračnom paru Benini Grad Zadar im se odužio dodjelivši im javno priznanje Grb Grada Zadra.
Subota, 30. studenoga
Na Narodnom je trgu održan dio tradicionalne humanitarne akcije VUKOVARU-ZADAR, koju već 24. put organizira Hrvatska udruga medicinskih sestra i tehničara (č.s. Melhiora Biošić, počasna predsjednica Udruge), pa su tako Zadrani i ove godine otvorili svoje srce i pomogli gradu heroju. O Krunoslavu Mašini i Ratku Petriću u posljednje je vrijeme tiskano više članaka u Zadarskom listu. Krunoslav Mašina (Preko, 1934. - Zadar, 2004.), politički emigrant (1958. – 2004.) koji je, uz hvalevrijedno djelovanje u emigraciji, u Francuskoj, u Nici (1958.-1963.), bio je osnivač Ogranka Hrvatskog odbora Stjepan Radić, u Parizu povjerenik i distributer biltene Nova Hrvatska za Francusku. Bio je urednik biltena Hrvatski radnik i Hrvati Francuske; SAD, New York (1963.-2004.) jedan od osnivača posebnog uredništva biltena Nova Hrvatska za SAD, suradnik lista Zajedničar, urednik od 20. broja Vjesnika Ujedninjenih američkih Hrvata, jedan od utemeljitelja 1969. u New Yorku Hrvatskog radio kluba, urednik i jedan od spikera radioprograma Hrvatskog radio sata u New yorku (od 1971. Glas slobodne Hrvatske). Bio je suradnik je i u čikaškoj Danici, Hrvatskom globusu, Zajedničaru, Hrvatskom tjedniku i Narodnom listu. Od 1964. član je Hrvatske bratske zajednice i organizacije Ujedinjeni američki Hrvati, od 1969. član Hrvatske akademije Amerike, suradnik Akademijina godišnjaka Journal of Croatian Studies. Pisao je s ciljem da prodre istina o Hrvatskoj, jer mu je životna vodilja bila vizija zajedništva u ostvarenju konačnog cilja: slobodne, demokratske i pravedne Hrvatske. Povodom blagdana sv. Mihovila i Dana Općine Preko, 29. rujna, na Svečanoj sjednici Općine dodijeljen je posmrtno Krunoslavu Mašini Grb Općine Preko, a uručeno je njegovoj supruzi Miri, a sada u prosincu Općina Preko će, u povodu 15. godišnjice smrti, podići Spomen-ploču, na zidu, pokraj kuće njegovih roditelja. Ratko Petrić (Zadar, 1941. – Zagreb, 2010.), akademski kipar, dobitnik Nagrade Grada Zadra za životno djelo, u svojem je vrtu, površine oko 2.200 m2, koji se nalazi u predjelu Belafuža, postavio dvanaest impozantnih skulptura i nazvao ga Parkom skulptura. Nasljednici Ratka Petrića, supruga, sin i kći, koji žive u Zagrebu, tijekom 2016./17./18. u više su se navrata obratili Gradu Zadru s prijedlogom da Grad otkupi Park skulptura, smatrajući da bi se realizacijom te ponude sačuvalo to kulturno dobro, te da bi to bio veliki doprinos zadarskoj kulturi i umjetnosti, ali Grad tada nije imao financijske snage, pa kako je sada u gradskom proračunu projektiran suficit, valja očekivati da će Grad tu nekretninu otkupiti.
Nedjelja, 1. prosinca
Ova nedjelja je prva nedjelja došašća ili adventa. Svake nedjelje rado gledam i slušam prijenos mise na televiziji, a nakon toga se uputim prema župnoj crkvi na misu. Danas sam gledao prijenos mise iz Crkve sv. Katarine u Komarevu, malom, pitomom mjesta (750 stanovnika), smještenom na Banovini, u Sisačko-moslovačkoj županiji. Budući da stanujem na predjelu Voštarnica, gdje se nalazi župna crkva Presvetog srca Isusova, redovito sam nedjeljom na misi u 12 sati, namijenjenoj zadarskoj mladeži, srednjoškolcima, studetima i ostalim mladima, ali ima podosta i nas starijih. Volim biti na tom misnom slavlju, na kojem je nazočno mnoštvo mladih vjernika. Misu predvodi mladi fratar, koji homiliju upućuje ponajprije mladima i uživam slušati Zbor mladih crkve Srca Isusova, koji skladno i lijepo pjeva uz pratnju mladih u glazbenom sastavu sintisajzera, dvije melodijske gitare, dvije violine i bas gitare. Zbor vodi Iva Grubić, mlada profesorica u zadarskoj Glazbenoj školi Blagoje Bersa. Detalji Programa mogu se vidjeti na portalu Advent u Zadru 2019.
Hrvatsko slovo
