30.11.2021.
Poslije ovog života ne ostane to što smo sakupili, nego ono što smo dali.
Gerard Chandry
Donacija kao oblik stjecanja muzejske građe
Doniranje ili darovanje je uz kupnju, nasljeđivanje, zamjenu i terensko istraživanje jedan od oblika pribavljanja i obogaćivanja muzejskog fundusa. Donacije pojedinaca, obitelji i ustanova imaju posebnu važnost za muzej jer potvrđuju povjerenje donatora u ustanovu kojoj daruju predmet ili zbirku. Time muzeju iskazuju čast i odgovornost da o darovanim predmetima stručno skrbe te ih prezentiraju javnosti kao dio baštine zajednice u kojoj djeluju. Doniranje ima i emotivnu podlogu jer tim činom donator muzeju povjerava zbirku u koju je utkao svoj stručni interes i preferencije stvarajući je kroz život ili ju je pak sam naslijedio. Tako donator izražava suživljenost s lokalnom zajednicom, ali i svojevrstan zalog zavičaju iz kojeg potječe ili u njemu djeluje. Pri tome je vođen sviješću o potrebi stručnog muzejskog čuvanja i prezentiranja darovane baštine vezane uz Zadar i okolicu, bilo podrijetlom, postankom ili naslijeđem.
Od 1832. do Drugog svjetskog rata
Tijekom duge povijesti postojanja Narodnog muzeja Zadar brojni su pojedinici darivali svoje zbirke i pojedinačne predmete. Sam Narodni muzej (Museo nazionale) je kao muzej Kraljevine Dalmacije sa sjedištem u Zadru prije 189 godina i nastao zahvaljujući brojnim donacijama Dalmatinaca koja se u to vrijeme protezala do Boke Kotorske. Spisi iz Državnog arhiva u Zadru svjedoče o oduševljenju dalmatinskog naroda idejom o osnutku ovakve institucije. Prvih mjeseci nakon poziva namjesnika Lilienberga odazvao se velik broj donatora, te su prvi fundus muzeja činile najvećim dijelom donacije. Imena donatora uz popise darovanih predmeta javno su objavljivani u znak zahvale u novinama Gazetta di Zara. I sam namjesnik Lilienberg i članovi njegove obitelji donirali su muzeju. Među donatorima bili su brojni dalmatinski kolekcionari i istaknute osobe javnog i društvenog života Dalmacije.
Prestankom djelovanja Narodnog muzeja krajem 19. st. muzejsko djelovanje nastavlja se kroz Gradski prirodopisni muzej koji svoj početak ima zahvaliti donacijama osnivača Mihajla Katurića i grofa Huberta Borellija. Prvi fundus muzeja činile su Borellijeva zbirka prepariranih ptica i riba te Katurićeva zbirka riba i drugih životinja. Osim njih, ističe se donacija kukaca i obilje malakološke građe sa zadarskog područja entomologa Petra Novaka te Rudolfa Marčića koji je ustupio fotografije prirodnina. Iz perioda talijanske vlasti ostala je sačuvana najznačajnija donacija muzeju - herbarij Domenica Pappafave nastao između 1824. i 1837., s oko 10 000 primjeraka biljnih vrsta skupljenih uglavnom po Dalmaciji, ali i iz raznih dijelova svijeta dobivenih razmjenom od drugih botaničara toga doba. Herbar u povijesnom i znanstvenom smislu predstavlja jedinstven baštinski potencijal iz kojeg se isčitava ne samo prirodoslovna tradicija Zadra već i građanski ukus i običaji dobrostojećih Zadrana u 19. st.
Od 1945. do 1952.
Sudbinu Zadra polovinom 20. st. dijelile su i njegove kulturne ustanove pa su tako novi počeci praćeni pokretanjem novih kulturnih ustanova u Zadru. Dižu se iz pepela prirodoslovne zbirke teško stradale u Drugom svjetskom ratu te se 1945. zajedno sa etnografskim zbirkama sjedinjuju u ustanovu naziva Narodni muzej. Upravo je inicijalni fundus Etnografskog odjela bio sastavljen od donacija prvog upravitelja tog muzeja Dušana Jurkovića (vezovi, drvene rukotvorine i nešto oružja) i pojedinačnih donacija žena iz bukovačkih sela koje su se odazvale na kampanju sakupljanja predmeta tradicije za novi muzej u Zadru. Fundus Prirodoslovnog odjela u ovom periodu u početku je bio sastavljen od spašene, pretežno donirane građe iz prijeratnog perioda djelovanja Gradskog prirodopisnog muzeja, dok su nove akvizicije u minimalnom obimu bile rezultat otkupa, a još manje terenskih obilazaka.
U listopadu 1948. otvorena je i Galerija umjetnina čiji inicijalni fundus su činila posuđena djela iz splitske i dubrovačke galerije te JAZU. No, tijekom 50-ih i 60-ih godina 20. st. uslijedile su brojne donacije Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske.
Tijekom 1960. godine konačno je osnovan i Muzeja grada Zadra, a jedna od inicijalnih i brojem najbogatijih zbirki upravo je bilo 700 predmeta kamenih ulomaka kojih je ovom muzeju darovao Arheološki muzej u Zadru 1963.
Od 1962. do danas
Kada su se krajem 1962. spomenute novoosnovane poslijeratne ustanove spojile u opći Narodni muzej, doniranje kao oblik prikupljanja građe nastavio se svojom uhodanom praksom započetom u periodu samostalnih ustanova. Tako se u ovom 60-godišnjem periodu djelovanja Narodnog muzeja Zadar izdvajaju darovani korpusi muzejske građe od kojih se ističu predmeti koji su se mogli vidjeti i na nedavno održanim izložbama Narodnog muzeja Zadar. No posebnu vrijednost sa zanimljivim osobnim pričama vezanim uz upotrebu, nasljeđivanje, nalaz ili dobavljanje čine pojedinačne donacije građana.
Kompletna Etnografska zbirka u Velom Ižu s ukupno 784 predmeta autentične zavičajne građe otvorena je 1975. temeljem donacija mještana kojih su na darovanje radi osnivanja zbirke potaknule Ižanka Danica Pekić i učiteljica Neda Sutlović i uz stručnu pomoć kustosice Etnografskog odjela Olge Oštrić opremile postav. Zbirka je 1994. predana Narodnom muzeju na upravljanje.
Recentne donacije koje čine dio fundusa Etnološkog odjela su i 32 tapiserije Anite i Ivana Tomljanovića koje su tematikom, postankom i materijalom usko vezane uz Zadar i okolicu, a predstavljaju životno djelo ovog bračnog para koji su u njih utkali svoju viziju umjetnosti inspirirani prirodnim nijansama ovčje vune. Tapiserije su nastale između 1962. i 2001. Od ostalih većih donacija zavičajnog karaktera izdvajaju se privatna zbirka Saljanina Goroslava Oštrića koji, osim što je sam višekratno tijekom pet desetljeća donirao Etnološki odjel, često je i posredovao kod svojih sumještana u doniranju muzeju. Zatim donacija Olega Petrovića s otoka Molata koja sadrži preko 600 različitih predmeta (knjige, albumi, staklo, keramika, sitni kućni inventar, slike, fotografije), a kao cjelina daje uvid u imućniju i obrazovaniju otočku obitelj s kraja 19. st. do 40-ih godina 20. stoljeća.
Uz već spomenute darove Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske tijekom 60-ih god. 20. st., Galeriji umjetnina posljednjih je šest desetljeća značajan broj eminentnih zadarskih i hrvatskih likovnih umjetnika i fotografa darovao svoje radove, često kao znak zahvale za održanu izložbu u prostorima muzeja. Ističu se ciklusi crteža flomasterom Ivana Palčića, ciklusi fotografija Jose Špralje iz 50-ih i 80-ih godina 20. st., Vladka Lozića (donirao 1989., 2015. i 2016.), Zvonka Kucelina i Željka Karavide, Abdulaha Seferovića, Andrije Zelmanovića, Danila Dučaka, fotografa mlađe generacije Mare Milin, Damira Matoševića, Stipe Suraća, Danijela Kolege. Vinko Nikolić darovao je Galeriji 114 crno-bijelih fotografija Nenada Gattina, a obitelj Špralja 36 kolor fotografija preminulog zadarskog fotografa Rudija Martinova. Projektom partnerstva u kulturi, Croatia osiguranje darovala je Galeriji umjetnina 27 umjetnina suvremenih hrvatskih umjetnika iz kolekcije Marinka Sudca.
Prirodoslovni odjel je tijekom djelovanja u Narodnom muzeju Zadar obogaćen donacijama brojnih sugrađana i prijatelja odjela, a naročito posljednih 18 godina. Među njima se ističu donacije kukaca iz porodice Carabidae Andreje Brigić, donacije bilja i ptica Gordana Lukača, primjeraka morske faune i kukaca različitih porodica Tonća Rađe te kukaca različitih porodica Borisa Hrašoveca. Zanimljiva je donacija Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, Uprave za zaštitu prirode koja je darovala zaplijenjene primjerke zaštićenih životinjskih vrsta koji su bili namijenjeni crnom tržištu. Radi se o dva para cipela izrađenih od kože mrežastog pitona (Phyton reticulatus) i prepariranim primjercima životinja: risa (Lynx lynx), vjeverice (Sciurus vulgaris), dvije karetne želve (Eretmochelys imbricata) i 1 zelene želve (Chelonia mydas) te vidra (Lutra lutra). Odjel su darivale i različite ustanove kao što je Muzej grada Šibenika s donacijom 8 dermoplastičnih preparata sisavaca i 4 kralješka kita, 7 dermoplastičnih preparata ptica, 5 dermoplastičnih preparata gmazova, 9 dermoplastičnih preparata riba koštunjača, 5 dermoplastičnih preparata riba hrskavičnjača i 182 staklene bočice s kopnenim i morskim puževima. Gimnazija „Vladimir Nazor“ iz Zadra posredstvom prof. biologije Sanje Fabac odjelu je donirala 64 trajna muzejska preparata različitih predstavnika hrvatske faune. Bilježe se i donacije javnih ustanova za upravljanje prirodom PP Vransko jezero i PP Telašćica kao i speleološkog društva„Špiljar“ iz Splita. Posebno se ističe najrecentnija donacija privatne geološko-paleontološke zbirke prof. dr. sc. Petra Lokina porijeklom iz Pakoštana koja je nastala tijekom 50-godišnje istraživačko-terenske karijere na iskopima tunela, rudnika i kamenoloma bivše Jugoslavije. Donacija s ukupno 345 predmeta fosila, minerala i stijena čini dio geološko-paleontološke zbirke Prirodoslovnog odjela.
Fundus odjela Muzej grada Zadra značajno je obogaćen donacijom Jelke Ivanković staklenih negativa autora Mihovila i Zvonimira Novakovića (sada u fundusu Galerije umjetnina). Osim tom vrijednom donacijom preko 600 predmeta, Ivanković je višekratno donirala muzej i drugim predmetima tijekom 1970-ih godina. Za kulturnu povijest grada posebnu vrijednost čini donacija 6 portreta zadarskih uglednika iz 17. st., dar nekadašnje Naučne biblioteke u Zadru kao i dar obitelji Zaninović s ukupno 9451 crno-bijelih fotografija Vicka Zaninovića kojima predstoji digitalizacija i inventarizacija. Za povijest grada neizmjerno je važna donacija urbanističke i arhitektonske dokumentacije Bruna Milića koja se odnosi na obnovu i izgradnju Zadra u 5. desetljeću 20. st. Jedna od recentnih značajnih donacija velik dio koje se mogao vidjeti na izložbi „Krš, grad i more“ u ljeto 2020. je komplet namještaja s kraja 19. st., nekoć u vlasništvu pokojne mr. sc. Melite Veršić Marušić koju je u njezin spomen 2017. godine darovala muzeju vlasničina majka Sonja Veršić. A najnovija donacija ovom odjelu jest dar Slavena Perovića koji broji preko 1200 raznih predmeta (knjige, alati, keramika i porculan, staklo, tekstilni artekfakti) koje je obitelj Perović prikupila na svojim putovanjima po svijetu.
Donacije u brojkama
Kada govorimo o donacijama iz perspektive brojki i postotaka tada pretragom inventarizirane muzejske građe u bazama podataka dolazimo do spoznaje da udio donirane građe u odnosu na ostale načine prikupljanja iznosi gotovo trećinu (29,6%) u ukupnom inventariziranom fundusu Narodnog muzeja Zadar.
U toj trećini 20,9% čine donacije Prirodoslovnog odjela, 3,3% čine donacije Muzeja grada Zadra, 2,8% donacije Etnološkog odjela, te 2,6% donacije Galerije umjetnina.
Govoreći o ukupnom doniranom korpusu inventariziranog fundusa Narodnog muzeja Zadar, postotni udjeli pojedinih odjela u tom korpusu ovise, kako o ukupnom broju inventarizirane građe pojedinog odjela tako i o broju donacija unutar te građe. Time donirani korpus u najvećem postotku čini građa iz Prirodoslovnog odjela (70,8%); 11,1% čini građa iz Muzeja grada Zadra; 9,4% građa iz Etnološkog odjela te 8,6% građa iz Galerije umjetnina.
A kako izgleda brojčano i postotno stanje donirane građe promatrano na razini pojedinačnih odjela ilustrirano je grafom koji pokazuje kako inventarizirani fundus Muzeja grada Zadra čini čak 64% građe koja je donirana (ukupno 1.288 predmeta) dok u Prirodoslovnom odjelu donirani predmeti čine 40,2 % ukupnog inventariziranog fundusa tog odjela (brojem 8.216 predmeta). U ukupnom inventariziranom fundusu Etnološkog odjela 18,4% je donirane građe (ukupno 1.093 predmeta), a u Galeriji umjetnina donirano je 9,2% građe tj. 1.006 inventariziranih predmeta. Postotni udjeli donacija u fundusima dobiveni su isključivo na temelju inventarizirane građe te će egzaktan broj i postotak donacija u ukupnom fundusu muzeja i fundusu pojedinačnih odjela biti iskazan tek cjelovitom inventarizacijom neinventarizirane građe.
Zahvala umjesto zaključka
Brojni pojedinci, obitelji i ustanove s razvijenom sviješću o potrebi očuvanja starina kroz povijest dugu 189 godina darivali su muzej. Time su postali aktivni sudionici u stvaranju i obogaćivanju muzejskog fundusa. Darovani predmeti inventarizacijom su postali dijelom fundusa, a tako predmeti izučavanja i sastavnim dijelom brojnih izložbi. Želimo potaknuti naše sugrađane, prijatelje muzeja i baštine koji posjeduju privatne zbirke ili pojedinačne predmete vezane uz prirodnu, kulturno-povijesnu, tradicijsku i umjetničku baštinu Zadra i šire okolice da ih činom donacije povjere muzeju na stručnu brigu čime će dati aktivan doprinos u obogaćivanju muzejskog fundusa, omogućiti stvaranje kompletnijih zbirki, a time i stvaranje novih izložbi čineći darovanu građu dostupnom široj javnosti.
Stoga, svim prijašnjim donatorima kao i onima koji će to tek postati neizmjerno HVALA!
Tekst, izbor fotografija, pretraga podataka, grafovi, tablica, izrada prezentacije: Natali Čop
Dokumentacijska služba, Narodni muzej Zadar
Studeni 2021.
DONACIJE MUZEJU DO KONCA 2021. - IZBOR
