19.04.2016.
Tekstilna kulturna baština, kao simbol identiteta, pokazatelj je osmišljenog trajanja u prostoru i vremenu te potiče na primjenjivanje i danas - kroz izradu replika ili kao inspiracija vlastitom stvaralaštvu. U tom smislu, zalistavac je poslužio kao inspiracija profesorima i učenicima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra koji ga primjenjuju kao ukras na suvremenoj odjeći i modnim dodacima.
Zalistavac je prsni plastron koji je ukrašavao žensku košulju u otočnom i obalnom dijelu sjeverne Dalmacije. Za košulju se pričvršćivao srebrnom ili zlatnom ukrasnom iglom.
Najstariji prikaz ženske otočke nošnje sa zalistavcem je bakrorez u knjizi Alberta Fortisa Viaggio in Dalmazia iz 1774. godine. Iz 1. polovice XIX. stoljeća je litografija kredom, također otočanke blizu Zadra, autora Roberta Focosi-a. Na mlađem ilustrativnom materijalu (iz 1925. godine) Zoe Borelli Vranski-Alačević donosi sliku djevojke u nošnji okolice Biograda, izrađenu temperom i tušem.
U Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar čuvaju se zalistavci s otoka Pašmana te iz Pakoštana i Novigrada. Najstariji primjerci su iz 1. polovice 19. stoljeća. Zalistavac se počinje gubiti od 2. polovice XIX. stoljeća kada ga postupno zamjenjuje peturina (ukrasno opleće koje se sastoji samo od prednjice) i buština (prslučić).
Tekstilna kulturna baština, kao simbol identiteta, pokazatelj je osmišljenog trajanja u prostoru i vremenu te potiče na primjenjivanje i danas - kroz izradu replika ili kao inspiracija vlastitom stvaralaštvu. U tom smislu, zalistavac je poslužio kao inspiracija profesorima i učenicima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra koji ga primjenjuju kao ukras na suvremenoj odjeći i modnim dodacima, a zalistavac kao tema bio je i na ovogodišnjem 19. državnom natjecanju „Dani odjeće, obuće i kožne galanterije 2016. predstavljenog modnom revijom ispred Gradske straže i izložbom u Gradskoj loži. Za tu je prigodu Etnološki odjel NMZ posudio 5 zalistavaca - 4 s otoka Pašmana, oko 1840. i jedan iz Novigrada s kraja 19. stoljeća.
