14.05.2024.
Je li uspomena na godišnji odmor vrijedna oduzimanja nečijeg života?
Morske kornjače sigurno su većini ljudi jedne od najsimpatičnijih životinja. Ja sam imala priliku uz jednu, prepariranu, provesti gotovo četiri mjeseca, pokušavajući ju restaurirati. Tijekom restauracije, uzela sam jedan primjerak karetne želve koji mi je služio kao inspiracija pri restauraciji. Zamijetila sam kako se preparat razlikuje od ostalih, da izgleda gotovo plastično te sam upitala kolegicu zašto je preparirana na drugačiji način od ostalih kornjača koje se čuvaju u muzeju. Odgovor koji sam dobila vezan za ovaj, i još tri preparata karetnih želvi koje su već deset godina stanovnici Prirodoslovnog odjela me zaprepastio. Naime, priča koja stoji iza njihovog dolaska u naš, i još nekoliko drugih muzeja na području Hrvatske, zasigurno je jedna od najzanimljivijih, ali i najtužnijih.
Karetne želve (Eretmochelys imbricata) rasprostranjene su uglavnom na području koraljnih grebena Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Od svih vrsta morskih kornjača, smatra se da karetne želve najviše preferiraju tropska mora, stoga ih ne pronalazimo u Jadranu. Njihova prehrana obuhvaća morske spužve kao glavni izvor hrane, ali konzumiraju i alge, meduze, rebraše, mekušce, ribe i rakove. Odrasle jedinke narastu do 1 m u dužinu te dostižu težinu od 80 kg. Već na prvi pogled, lako je primijetiti razlike između karetne želve i ostalih vrsta morskih kornjača. Izdvaja ih oštar, zaobljen kljun na glavi i poput pile nazubljeni vanjski rubovi oklopa. Pločice na leđnom dijelu oklopa prošarane su različitim bojama i nijansama – smeđim, zlatnim, narančastim, po čemu se također ističu među ostalim želvama.
Karetna želva prema popisu Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) kategorizirana je kao kritično ugrožena (CR) na globalnoj razini, što je najveći stupanj ugroženosti prije statusa vrste izumrle u prirodi (EW). No, što je točno dovelo do tolikog smanjenja njihovih populacija? Osim degradacije staništa, klimatskih promjena, onečišćenja morskim otpadom i drugih ugroza koje im prijete, također postoji još jedna surova praksa koja je dovela do toga da karetna želva postane kritično ugrožena vrsta. Upravo zbog privlačnog izgleda oklopa, ova je vrsta kroz povijest bila meta ilegalnog izlova i trgovine. Još od drevnih egipatskih civilizacija oklop se koristio za izradu vrijednih premeta. Sredinom 18. stoljeća intenzivna eksploatacija kornjača za potrebe izrade predmeta od kornjačevine dosegnula je razmjere koji su gotovo doveli do istrebljenja ove vrste. Oklopi su se koristili za izradu raznih predmeta: ovratnika košulja, korzeta, klavirskih tipki, drški noževa, okvira za naočale, češljeva, četki i sličnih predmeta. Ubijanje i trgovina oklopima i danas je prisutna u nekim zemljama. Oklopi se koriste za izradu nakita i raznih suvenira. Procjenjuje se da je u samo posljednjih 30 godina ubijeno milijun kornjača za potrebe opskrbljivanja crnog tržišta oklopima.
Upravo zbog ilegalne trgovine, karetne želve postale su dio fundusa našeg i još nekoliko drugih muzeja na području Hrvatske. Naime, 2014. godine krijumčari su zaustavljeni na granici s Hrvatskom te su kod njih pronađene preparirane jedinke različitih životinja među kojima su bile karetne želve ulovljene na području Balija. Ubijene su kako bi se prodavale kao suveniri, a hrvatsko tržište trebala je biti njihova posljednja stanica. Uz potporu Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite prirode i okoliša, odlučeno je da će se zaplijenjeni preparirani primjerci donirati muzejima diljem Hrvatske. U dva navrata, točnije 2014. i 2016. godine Prirodoslovni odjel dobio je donaciju od ukupno četiri dermoplastičnih preparata karetnih želvi. Među doniranim predmetima našla se i jedna zelena želva (Chelonia mydas) koja je također trebala završiti kao suvenir na hrvatskom tržištu. Iako im je oduzet život zbog ljudskog nemara i pohlepe, ova gesta omogućila je da nakon tragičnog uginuća, ove životinje služe u prezentacijske i edukativne svrhe.
Dermoplastični primjerci karetnih želvi koji se nalaze u Prirodoslovnom odjelu muzeja izlažu se u raznim prilikama, poput ove, kako bi educirali javnost o važnostima očuvanja ugroženih vrsta i podigli svijest o problemu ilegalne trgovine divljim životinjama.
Kustosica Dora Lovrić
