14.05.2024.

MGZ SP-1905
Početnica iz El Shatta iz 1945.
El Shatt je kompleks izbjegličkih kampova za vrijeme Drugog svjetskog rata u pustinjama Sinaja u Egiptu osnovani krajem 1943. i početkom 1944. godine. Prema procjenama povjesničara u kampovima je bilo smješteno oko 30 000 izbjeglica ponajviše iz Dalmacije koji su logore El Shatta stigli preko Visa i južne Italije. Riječ je o stanovništvu Dalmacije s izraženim antifašističkim djelovanjem koji su bili u strahu od odmazde. Izbjeglicama je bilo ograničeno slobodno kretanje van logora, a dozvole za rad nisu imali. Nakon nekoliko valova dolazaka izbjeglica organiziran je svakodnevni život u tzv. platnenom gradu. Otvorene su škole, ambulante, crkve i radionice.
Početnica iz 1945. godine koja se čuva u Narodnom muzeju Zadar izdanje je Prosvjetnog centralnog odbora zbjega iz Jugoslavije tiskana u El Sabannu u Kairu. Početnica je tiskana u 2.000 do 2.400 primjeraka, u četverobojnom tisku u ofsetnoj tehnici, na kunstdruk papiru od 100 grama te uvezana knjigoveškom tehnikom i obrezana na format 18 cm širine i 24 cm visine. Tiskana je u vremenu kad su se zbjegovi vraćali kući te je najvjerojatnije malo, ako uopće korištena. Početnica je ipak ostala svjedok svog vremena i uvjeta u kojima nastaje.
Zašto je Početnica iz El Shatta jedan od najdražih predmeta kustosice? Znanje je moć; a ni ratni uvjeti ne mogu spriječiti razvijanje mladih generacija koje svoj život imaju proživjeti. Početnica sa svojim ilustracijama i temama koje donosi odražava duh vremena u kojem nastaje; ocrtava mjesto u kojem djeca El Shatta rastu. Donosi njima poznat krajolik i situacije iz kojih se rađa znanje. Početnica je do nas došla s nekoliko stanica manje, ali i s dodatkom koji nije bio u prvotnom tisku; rukopisu mlade ruke koja vježba slova i riječi. Tko, kad i gdje je pisao po Početnici ostaje nam misterija. Ilustracijama, pjesmicama i tekstovima uranjamo u svakodnavni život djece u El Shattu; njihovu igru, krajolik, zadaće i atmosferu. S njima smo kad prvi put vide devu i bananu. Saznamo da se fenjer gasi u 10 sati navečer. Možemo samo pretpostaviti da su neki od likova poput Hrvoja, Mare i Branka zapravo postojali i bili inspiracija pri sastavljanju Početnice.
Ivana Dražić, kustosica odjela Muzej grada Zadra