29.11.2017.
Matica Zadrana u čast blagdana sv. Krševana- Dana grada Zadra i povodom 220. godišnjice i 160 godina od smrti priredila je predavanje „Pier-Alessandro Paravia (1797.-1857.) i njegov dar rodnom Zadru“ koje je održala Milenka Bukvić, viša knjižičarka u utorak, 28. studenog u Gradskoj loži.
Matica Zadrana u čast blagdana sv. Krševana- Dana grada Zadra i povodom 220. godišnjice i 160 godina od smrti priredila je predavanje „Pier-Alessandro Paravia (1797.-1857.) i njegov dar rodnom Zadru“ koje je održala Milenka Bukvić, viša knjižičarka u utorak, 28. studenog u Gradskoj loži.
Pier Alessandro Paravia (Zadar, 1797. -Torino, 1857.) darovao je rodnom Zadru oko 10 000 naslova u 18 000 svezaka knjiga za osnivanje javne posudbene knjižnice znanstvenog tipa. Zahvaljujući razumijevanju gradskih vlasti na čelu s ondašnjim gradonačelnikom Markom Crnicom, temeljem Paravijine donacije 1855. godine osnovana je najstarija hrvatska javna posudbena knjižnica – Biblioteca Comunale Paravia, danas Znanstvena knjižnica Zadar. Ne dočekavši svog donatora da prisustvuje svečanom otvorenju, Knjižnica je službeno otvorena u srpnju 1857. godine. Knjige su pristizale u više navrata i poslije njegove smrti, sve do 1859. godine, a duplikati su po Paravijinoj želji prosljeđivani u Šibenik, rodni grad njegovih predaka s majčine strane - Ane Zec Mišević.
Paravijina donacija sadrži ne samo knjige koje su bile u njegovom privatnom vlasništvu, već i knjige njegovih prijatelja, kolega, crkvenih velikodostojnika, raznih svjetovnih i crkvenih institucija, koje je pozvao da svojim prilogom pomognu osnivanje javne knjižnice znanstvenog tipa u gradu iz kojega se kao šestogodišnjak otisnuo preko Jadrana, tamo stekao naobrazbu i stvorio sveučilišnu karijeru. Iako je u Padovi završio studij pravnih znanosti i kratko radio u struci u Veneciji, 1832. godine zapošljava se na torinskom Sveučilištu gdje predaje govorništvo. Stoga je sastav njegove zbirke vrlo širokog raspona, pogodan za proučavanje znanstvenicima koliko i širem čitateljskom krugu.
Kao Zadranin i Dalmatinac, prikupljao je građu koja se tiče Zadra i Dalmacije kako tematikom, tako i pripadnošću autora ovom podneblju. Prvi je došao na ideju da se formira regionalna zbirka Dalmatica, a unutar nje Jadertina. Kataložni listići u toj zbirci nose pečat Storia patria, a gotovo sve knjige koje su bile u njegovom vlasništvu nose rukopisni ex libris Pier Alessandro Paravia Dalmata ili Jadrense, a mnoge i posvetu A cara mia Patria!
Autorica predavanja istaknula je kako upravo bogatstvo fonda ove knjižnice, kao i ideja o zbližavanju kultura na našim prostorima, bila je temelj za osnutak humanističkih studija u Zadru, a aktualna je i danas kada djela iz ove bogate knjižnice, a posebno ona iz Paravijine donacije, zbližavaju hrvatsku, talijansku, francusku i ostale europske kulture.