PROMOCIJA KNJIGE „HRVATSKO KIPARSTVO OD 1950. DO DANAS“

U utorak, 1. travnja 2014. u Galeriji umjetnina Narodnog muzeja Zadar promovirana je knjiga „Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas u izdanju nakladničke kuće Ljevak sveučilišnog profesora i povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova. U ime domaćina nazočne je pozdravila voditeljica Galerije umjetnina NMZ Ljubica Srhoj Čerina istaknuvši kako se u eri posvemašnje eventizacije kulture pojavila ova značajna knjiga koja je 9. nastavak ugledne edicije „Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Urednica izdanja Nives Tomašević ukratko je navela autorova djela i projekte, te je uputila pohvale nakladniku koji se u vremenima objavljivanja samo financijski isplativih projekata upustio u izdavanje ovakve knjige. Likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Vinko Srhoj dotaknuo se onih poglavlja u knjizi u kojima su obrađeni najvažniji momenti hrvatske skulpture nakon 1950. godine, a koji čine važan segment europske umjetnosti tog doba. Srhoj je istaknuo kako je vidljiv nesrazmjer ovog izdanja u usporedbi s predhodnima iz iste edicije rezultat veće umjetničke produkcije zadnjih 60 godina. Likovni kritičar Ivica Župan konstatirao je kako se radi o enciklopedijskom izdanju u kojem su elaborirani čak i oni kipari čija djela nitko prije nije analizirao. Sam autor knjige je naveo kako je knjiga dugo nastajala, te da je pišući je, prije svega mislio na studente koji se u savladavanju pojedinih cjelina suočavaju s mnoštvom literature i pojedinačnih osvrta, a nedostatkom sintetskih pristupa ovoj vrijednoj etapi likovnosti u Hrvatskoj nakon 50-ih godina 20 st.

Iz najave promocije:

O AUTORU:

Ive Šimat Banov rodio se 12. studenog 1951. u Murteru na istoimenom otoku. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju i studij povijesti umjetnosti i arheologije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je i doktorirao.

Radio je u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« te na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Danas je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i suradnik na Doktorskim studijima Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Bio je izbornikom hrvatske selekcije na XXIV. međunarodnom bijenalu u Sao Paolu (Brazil) 1998. godine, te na Grafičkom bijenalu u Ljubljani 1999. godine.

Još za vrijeme studija sudjeluje u brojnim arheološkim istraživanjima, objavljuje kritike, osvrte i studije u brojnim časopisima, stručnom i dnevnom tisku. Znanstvena, stručna i publicistička djelatnost pisca obuhvaća razdoblje moderne umjetnosti, posebice hrvatskoga modernoga i suvremenoga kiparstva. Autorom je brojnih tematskih, problemskih, monografskih i retrospektivnih izložbi.

Objavio je više od 30-ak monografija o našim i stranim slikarima i kiparima ( M. Ujevic-Galetovic, M. Smerdu, V. Lipovac, Š. Vulas, K. Angeli Radovani i druge). Pružao je stručnu pomoć pri ustanovljenju stalnih zbirki ( J. Ambroz Testen u Krapnju kod Šibenika, i u Kamporu na Rabu; Zlatko Prica u Samoboru i dr.). Objavio je dvije knjige eseja i ogleda iz problematike urbanizma, kiparstva, ekologije, moderne i suvremene umjetnosti (Glas za nesigurne ASA, Zagreb 1999; Dnevnik prolaznika, MH, Zagreb 2006). Povremeno objavljuje poetske i prozne tekstove.

O KNJIZI:

Hrvatska skulptura u razdoblju od 1950. do danas važna je i znakovita slika i unutar europske umjetnosti. Značajniji se prikazi skulpture druge polovice XX. stoljeća mogu naći u pojedinačnim većim ili manjim cjelinama, manje ili više pouzdanima, dobrim interpretacijama pojedinih dijelova kiparske prošlosti i sadašnjosti. Fragmenti te slike mogu se naći na velikim tematskim, problemskim, bijenalnim i trijenalnim izložbama. Tu su i tekstovi kritičara i povjesničara umjetnosti koji su skulpturi posvetili velik dio svojih radova. Istodobno, već je zamijećeno da usprkos brojnim monografijama, pojedinim prilozima, istraživanjima, izložbama, ta slika boluje od poslovičnoga nedostatka sintetskih ocjena, studija i pristupa te bogate i vrijednosno značajne cjeline likovnoga života u Hrvatskoj nakon 1950. godine.