08.04.2015.
U Gradskoj loži, 8. 4. 2015. u okviru Županijskih dana predstavljena je knjiga SVETA STOLICA I HRVATSKA: DVADESET GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA (1992- 2012.). U predstavljanju su sudjelovali: mons. dr. Želimir Puljić, gosp. Filip Vučak, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, gosp. Božidara Petrač, urednik knjige i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Organizatori: Zadarska nadbiskupija i Zadarska županija, Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj stolici
U Gradskoj loži, 8. 4. 2015. u okviru Županijskih dana predstavljena je knjiga SVETA STOLICA I HRVATSKA: DVADESET GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA (1992- 2012.). U predstavljanju su sudjelovali: mons. dr. Želimir Puljić, gosp. Filip Vučak, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, gosp. Božidara Petrač, urednik knjige i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Organizatori: Zadarska nadbiskupija i Zadarska županija, Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj stolici
Predgovor iz knjige napisao mons. Želimir Puljić
Diplomatski odnosi između Republike Hrvatske i Svete Stolice - hrabar povijesni čin traženja najsuvremenijeg shvaćanja vjerskih slobodâ.
Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici organiziralo je 29. listopada 2012. konferenciju s radnim naslovom: Sveta Stolica i Hrvatska. Dvadeset godina diplomatskih odnosa. Konferencija je održana u Papinskoj akademiji za znanost u Vatikanu. Godinu dana kasnije, 5. studenog 2013., u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, predstavljena je knjiga u kojoj su objavljeni govori i priopćenja koji su održani na spomenutoj konferenciji. Knjiga ima 120 stranica, a objavila ju je Vatikanska izdavačka kuća Libreria Editrice Vaticana.
Hrvatska je među prvim državama bivšeg komunističkog bloka koja je s četiri potpisana ugovora uredila odnose s Katoličkom Crkvom. Ugovorima nije izboren nikakav povlašten položaj Crkve u društvu, već je osigurana sloboda služenja. Jer, Država i Katolička crkva, svaka u svom poretku, neovisne su i samostalne, pa je potrebna zdrava obostrana suradnja i uzajamno uvažavanje kako ne bi došlo do nepotrebnog unutarnjeg cijepanja i podijelâ. Svjetovnost države, naime, koja je otvorena religiji i vjeri, pomaže da ne dođe do konfesionalizacije društva ili pak do antiklerikalizma koji se onda obično pretvori u protukršćanski i protureligijski pokret. Stoga, treba zastupati svjetovnost države i državnih struktura i boriti se za njihovu neovisnost.
Ugovori između Svete stolice i Republike Hrvatske, koji su sklopljeni nakon uspostave diplomatskih odnosa, plod su obostranog uvažavanja, rešpekta i priznavanja. Tome u prilog ide i činjenica povijesnih okolnosti u kojima su oni nastajali, rađali se, bili raspravljani i potpisani. Oni su zapravo vidljiva kruna stoljetnih odnosa između hrvatskog naroda i Svete stolice koji su bili trajni i dobri. Tim pravnim aktima stvoren je prostor slobodnog služenja u zajedničkoj brizi za čovjeka i za opće dobro. Time je ujedno stvorena podloga i drugim vjerskim zajednicama u RH za ostvarenje vjerske slobode i slobode savjesti. U tom vidu obnova diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kao i naknadno sklopljeni ugovori hrabar su povijesni čin traženja novih putova i utiranja novog načina suživota prema najsuvremenijim shvaćanjima vjerske slobode. A oni se temelje na ustavnim načelima Republike Hrvatske, međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, kao i crkvenim zakonima i dokumentima Drugog Vatikanskog sabora.