Nekadašnji čuvar jadranskog dna

Nakon dolaska u Prirodoslovni odjel, ostala sam zadivljena raznolikošću životinja koje se čuvaju u prostorijama Odjela. Od svih, najviše su me se dojmile hrskavične ribe poput morskih pasa i raža. Prebirući po zbirci hrskavičnjača naišla sam na  dva dermoplastična preparata sklata žutca (Squatina oculata). Obuzeo me osjećaj divljenja kad sam jedan primjerak izvadila iz ladice u kojoj se čuva jer znam da se radi o regionalno izumrloj vrsti Drugim riječima, ova vrsta nekoć je obitavala u Jadrankom moru, a sada se smatra izumrlom u području Jadrana. Imati u rukama životinju, koju nažalost nikad neću uspjeti vidjeti u njenom prirodnom okruženju, poseban je osjećaj kojeg sam htjela podijeliti s posjetiteljima. Iako ga nećete imati priliku dotaknuti, ovom prilikom možete vidjeti životinju koja je nekad bila stalni stanovnik Jadrana, a danas, upravo zbog ljudskog aktivnosti, to više nije.    

Prema popisu Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) sklat žutac klasificiran je kao kritično ugrožena vrsta (CR) na globalnoj, europskoj i mediteranskoj razini.

U Sredozemnom moru, naraste do 120 cm dužine te dostiže masu od  35 kg. Koža sklata žutca prekrivena je plakoidnim ljuskama, koje su građene od istih tvari kao zubi kod sisavaca – dentina i cakline. Zbog prekrivenosti plakoidnim ljuskama, koža je gruba na dodir, poput brusnog papira, što ju čini otpornijom na parazite i ozljede. U prošlosti se koža sklata koristila za poliranje drva i bjelokosti.

O biologiji i ekologiji ove vrste ne zna se puno. Sklat je vrlo mirna, bentoska životinja, za koju je karakteristično ukopavanje. Obitava na pjeskovitom i muljevitom dnu, u koje se ukopava sve do očiju. Hrani se beskralješnjacima s morskog dna i ribama koje lovi naglim pokretom iz zasjede.

Izumiranje sklata žutca u Jadranskom moru posljedica je dugogodišnjeg korištenja pridnenih ribolovnih alata. Osim toga, gubitak staništa u kombinaciji s malom gustoćom populacije, uzrokovali su nestanak nekadašnjeg čuvara jadranskog dna.

Izloženi primjerak, uhvaćen je mrežom kod otoka Vira, davne 1903. godine. Radi se o mladom primjerku ženke, veličine 24 cm. Posjedovati dermoplastični preparat sklata žutca kao dio fundusa od velikog je značaja, jer predstavlja zabilježeno svjedočanstvo o životu i ekosustavu Jadranskog mora u prošlosti koje se može predstaviti publici i ukazati na konstantne promjene koje se događaju u Jadranu, što uključuje i izumiranje vrsta.

Kustosica Dora Lovrić