14.05.2024.

Kad se pogledaju police u čuvaonici (popularno depou) Prirodoslovnog odjela, mnogim posjetiteljima, između mnoštva kompota i dermoplastičnih preparata, pogled zapne na dvije nejednako obojane patike koje stoje među zmijama. Radi se o dvije patike koje su 2014. godine muzeju poklonile djelatnice tadašnje Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite prirode i okoliša. Radi se o patikama iz velike pošiljke jednog poznatog svjetskog „brenda“ koja je došla u Hrvatsku s namjerom da se prodaju u regularnim trgovinama. Sve bi bilo u redu da patike nisu izrađene od kože mrežastog pitona (Malayophyton reticulatus) koji je zaštićena vrsta. On je 2011. godine uvršten na IUCN crvenu listu ugroženih biljnih i životinjskih svojti i to u kategoriji najmanje zabrinjavajućih vrsta (Least Concern, LC). IUCN-ov popis je najobuhvatniji svjetski popis ugroženih i zaštićenih svojti i obuhvaća globalni status zaštite.
Glavni autoritet za status zaštite vrsta je Međunarodni savez za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature) utemeljen 1963. godine. Pojedine države (i Hrvatska) napravile su niz regionalnih crvenih popisa i knjiga kojima procjenjuju rizik ugroženosti unutar određene političke jedinice. IUCN-ov popis je sastavljen prema točnim kriterijima radi vrednovanja rizika izumiranja tisuća vrsta i podvrsta. Ovi kriteriji su relevantni za sve vrste u svim dijelovima svijeta. Cilj je dati na značaju i shvaćanju hitnosti pitanja zaštite vrsta kod javnosti i kreatora politike, kao i doći do pomoći međunarodne zajednice radi pokušavanja smanjenja izumiranja vrsta.
Mrežasti piton je jedna od najvećih zmija na svijetu. Naraste do 7,5 m, iako je najduži ulovljen bio dug preko 10 m i težak 226 kg. Smeđe je boje sa zamršenim geometrijskim oblicima bijele, žute i crne boje. Živi u jugoistočnom dijelu Azije gdje je temperatura u prosjeku od 26-330C. Nastanjuje šume u blizini rijeka gdje se voli zadržavati na drveću. Najviše se hrani pticama i malim sisavcima, a jede jelene, svinje i pse. Često se drži kao kućni ljubimac, ali je opasan i ne preporuća se početnicima.
Voditeljica Prirodoslovnog odjela NMZ, muzejska savjetnica, dr. sc. Snježana Vujčić-Karlo