SVJETSKI DAN FOTOGRAFIJE

Svjetski dan fotografije obilježava se 19. kolovoza.  Tim povodom predstavljamo zbirke fotografija koje posjeduje Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar.

O ranoj prisutnosti svijesti o fotografskom mediju govori i podatak da već 1846. godine, nedugo nakon izuma prve trajne fotografije, u Zadru djeluje prvi privremeni fotografski atelijer dagerotipista Le Pecheura. Tijekom XIX. stoljeća i na prijelazu u XX. stoljeće Zadar je uz Zagreb najzapaženije fotografsko središte u Hrvatskoj. Upravo je fotografija i najistaknutija grana likovne umjetnosti u Zadru, a tomu svjedoči i njezina aktualna prisutnost u brojnim tiskovinama koje su od zadarskog medijskog prostora u posljednje vrijeme stvorile jednu od najživljih fotografskih sredina.

Od ukupno 1.670 inventiranih djela koja čine fundus Galerije umjetnina, 790 je fotografija. Treba istaknuti da je Galerija umjetnina od 1957. g. organizator trienala fotografije „Čovjek i more“.

U zbirci fotografija XIX. stoljeća izdvaja se 35 manjih formata, tzv. posjetnica ili vizitki (franc. carte de visite), djela pretežno Tomasa Buratta, glasovitog fotografa svog vremena, no i one drugih fotografa (Mattiazzija, Buchwalda, Morettija, Hungera). U fundusu postoji također nekoliko fotografija tzv. kabinetskog formata, po formatu dvostruko većih od „vizitki“, koje su smijenile svoju minijaturnu prethodnicu.

Zbirka fotografija sadrži i 46 fotografija broda Titanic (presnimci Ulster Folk and Transport Museuma iz Belfasta). Kada je riječ o legendama zadarske fotografije braći Anti i Zvonimiru Brkanu, Galerija posjeduje veliku kolekciju reportažnih negativa Ante Brkana. Od umjetničkih fotografija Ante Brkana Galerija posjeduje antologijska djela „Gotika“ i „…A vani život, sunce…“. U kolekciji je i nagrađivana fotografija Zvonimira Brkana „Izvan sebe“ (reprezentativno djelo „magičnog realizma“ uvršteno u pregled fotografija XX. stoljeća P. Tauska). Tu je i 58 fotografija zadarskog autora Jose Špralje, jednog od članova neformalne zadarske škole fotografije, predvođene pedesetih godina prošlog stoljeća braćom Brkan. Ciklusi od 23 crno-bijele fotografije Vladka Lozića naslovljeni su „Djeca“, „Galebovi“ i „Pod starim krovovima“. Zatim je tu 13 portretnih, life fotografija i onih iz Domovinskog rata, zadarskog fotografa Željka Maričića i 5 crno-bijelih fotografija krajolika Zvonka Kucelina. Galerija čuva čak 171 fotografiju Nenada Gattina, s temom umjetničke i kulturne baštine. Fotografije Marije Braut uglavnom su vezane za dva motiva: onaj riječke luke i odraza u vodi. Fotografije Rudija Martinova (37 crno-bijelih i fotografija u boji) primjerom su estetizantske izvedbe bliske slikarstvu. Zlata Vucelić, na sličan način kao i Martinov, teži za romantiziranjem i poetizacijom motiva približavajući fotografiju atmosferskim efektima slikarstva. Miljenko Domijan, zastupljen je foto-ciklusom „Bukovačka priča“ gdje kroz sentimentalno obojenje donosi objektivističke motive iz zadarskog zaleđa. Dražen Kalenić, predstavnik tzv. poletovske škole fotografije, zastupljen je fotografijama iz svijeta pop-kulture, a zadarski fotograf Žarko Knežević zaokupljen je temom akta koji tretira kroz svojevrsnu estetičku senzualnost. Od mladih zadarskih autora Galerija umjetnina posjeduje radove Stipe Suraća, Mare Milin i Gorana Matoševića.

Zbirka Novaković sadrži 677 staklenih negativa i pozitiva koje je u najvećem broju izradio Zvonimir Novaković (1884. – 1925.), a u manjoj njegov brat Mihovil (1872. – 1933.). Vremenski negative možemo datirati u period od početka XX. st. do 1933. godine. Iako je riječ o fotografima – amaterima, njihov nam rad pruža vrijedno svjedočanstvo o životu građanskih obitelji na početku XX. st. u Zadru i Benkovcu. Zanimljiv je i Zvonimirov ciklus koji prikazuje prizore iz Prvog svjetskog rata na bojišnici oko rijeke Soče i na planinama Tirola. Dio digitaliziranih negativa nalazi se na mrežnim stranicama Europeane u sklopu projekta Partage Plus, odnosno digitalizacije secesijske kulturne baštine Hrvatske.

Zbirka negativa Ante Brkana nastala 1995. godine otkupom oko 30.000 crno-bijelih negativa koje je izradio Ante Brkan, ujedno prvi zadarski profesionalni fotoreporter. Negativi su nastali u razdoblju između 1958. i 1983. godine u vrijeme dok je Brkan radio kao fotoreporter zadarskog „Narodnog lista“. Zanimljivost zbirke ponajprije je u tome što je u njoj sačuvana golema dokumentarna građa koja svjedoči o poslijeratnoj izgradnji, društvenim događajima, kulturnim priredbama i prirodnim fenomenima Zadra i njegove okolice. Premda je riječ o dokumentarnoj građi nastaloj za potrebe novinskog tiska, mnogi se negativi izdvajaju zanimljivim kadrovima i detaljima događaja koji nadilaze golu dokumentarnost i približavaju neke od njih umjetničkom pristupu. Od ukupnog broja negativa dosad je digitalno obrađeno i inventirano oko 12000 negativa. Iz ove zbirke dosad su organizirane dvije izložbe. Godine 2003. priređena je izložba 40 portreta Ante Brkana, a 2008. godine priređena je izložba Ante Brkan – Na tržnici.