21.08.2024.
Etnološki odjel NMZ organizira radionicu samoborskog kraluša želeći zainteresirane upoznati s izradom ovog nakita kao važnog djela kulturne baštine samoborskog kraja. Kroz ovu radionicu uči se tehnika nizanja staklenih perlica na ogrlicu – kraluš. Tehnika izrade je u potpunosti sačuvana i njoj se posvećuje posebna pažnja. Radionice vodi mr. sc. Jelica Roćenović, etnologinja koja je i zaštitila samoborski kraluš.
Radionica je planirana u popodnevnim satima od 16- 20h, a u subotu od 9 -13h (eventualne promjene se dogovaraju posebno sa sudionicima radionice).
Prva radionica održat će se u ponedjeljak, 16. rujna od 16-20 h u Kneževoj palači.
Radionica je namijenjena građanstvu: djeca od 10 godina na dalje, srednjoškolci, studenti, penzioneri. Za učenike Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar posebno je organizirana radionica u sklopu nastave. Potreban materijal za izradu kraluša osigurava EO- NMZ u sklopu radionice.
Koordinacija: voditeljica Eo- NMZ, kustosica dr. art. Marija Šarić-Ban
Detaljni opis Radionica Kraluša
Kraluš, pleteni kraluš je vratni nakit koji se plete, niže od raznobojnih zrnaca na struni (repi, lasi) iz konjskog repa. Kraluš je raskošna ogrlica, dio je svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja tj. nekadašnje samoborske župe. Danas se nosi uz tradicijsku nošnju, ali i uz suvremenu odjeću gradskoga tipa. Najstariji podaci na području samoborske župe potvrđuju postojanje kraluša početkom XX. stoljeća. Najsloženiji oblik izrađuje se na osnovi od dvanaest struna (repi, lasi), a jednostavniji na osnovi od osam (kao onaj koji se prije 40-ak godina počeo nositi u Svetoj Nedelji) ili češće deset repi, lasi. U razdoblju prije Drugog vjetskog rata zrnca su bila staklena i raznobojna. Uz bezbojna najčešće su crvena (za izazivanje plodnosti kod djevojaka i mlađih žena) i plava, a moglo je biti i zrnaca drugih boja, ovisno o mogućnostima nabave. Uz ova sitna raznobojna zrnca obavezna su bila i malo krupnija zrnca sedefasto-bijele, srebrne ili zlatne boje, takozvani svekli đunđ.
Radionicu samoborskog kraluša i kraluša na košic vovodi mr.sc. Jelica Roćenović, umirovljena etnologinja Samoborskog muzeja. Predviđa se 37 sati radionice u kojoj bi se učilo kako se izrađuje kraluš. Ako bi u radionici sudjelovale polaznice koje su već bile na radionici kraluša i naučile motiv kare, sad bi učile motiv srčeka i ponovile kraluš na košic. U slučaju da se radi o potpuno novim polaznicama, one bi učile motiv kare te kraluš na košic. Polaznice uče direktno od voditeljice , koristeći crteže i tekst u priručniku. Svaka polaznica odreže 6 x 3,2 m flaxa. To preklopi i zaveže čvor na polovici svih niti i tako dobije 12 niti. Čvor se učvršćuje na komad platna sigurnosnom iglom i počinju se nizati staklene perlice tvoreći mrežu i oblikujući motiv kare ili srčeka. Kad su već pri kraju obično naprave i jednu narukvicu tehnikom kraluš na košic.
O radionici samoborskog kraluša obavještava se preko mrežnih stranica NMZ i preko medija. Cilj ovih radionice je upoznavanje vrijednosti nematerijalnog kulturnog dobra iz druge sredine te njegova primjena u vlastitoj sredini.
