25.09.2024.
ETNOLOŠKI ODJEL NARODNOG MUZEJA ZADAR organizirao je RADIONICU IZRADE SAMOBORSKOG KRALUŠA- pleteni kraluš i kraluš na košic od 16. 9. - 22. 9. 2024. Radionica je bila uspješno posječena, jedanaest polaznica- građanstvo i posebno učenici njih 20 (četiri grupe) Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar s nastavnicama, mentoricama Katom Prskalo, Ivanom Vitlov, Sandrom Bačić i Vlatkom Prtenjaćom. Građanstvo je izrađivalo ogrlicu kraluš u cjelini, a učenici su izrađivali kraluš na košic koji se odnosi na izradu uske ogrlice ili narukvice.
Etnološki odjel NMZ već niz godina organizira radionicu samoborskog kraluša želeći zainteresirane upoznati s izradom ovog nakita kao važnog djela kulturne baštine samoborskog kraja. Kroz ovu radionicu uči se tehnika nizanja staklenih perlica na ogrlicu – kraluš. Tehnika izrade je u potpunosti sačuvana i njoj se posvećuje posebna pažnja.
Radionice je vodila mr. sc. Jelica Roćenović, etnologinja koja je i zaštitila samoborski kraluš.
Detaljni opis Radionica Kraluša
Kraluš, pleteni kraluš je vratni nakit koji se plete, niže od raznobojnih zrnaca na struni (repi, lasi) iz konjskog repa. Kraluš je raskošna ogrlica, dio je svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja tj. nekadašnje samoborske župe. Danas se nosi uz tradicijsku nošnju, ali i uz suvremenu odjeću gradskoga tipa. Najstariji podaci na području samoborske župe potvrđuju postojanje kraluša početkom XX. stoljeća. Najsloženiji oblik izrađuje se na osnovi od dvanaest struna (repi, lasi), a jednostavniji na osnovi od osam (kao onaj koji se prije 40-ak godina počeo nositi u Svetoj Nedelji) ili češće deset repi, lasi. U razdoblju prije Drugog svjetskog rata zrnca su bila staklena i raznobojna. Uz bezbojna najčešće su crvena (za izazivanje plodnosti kod djevojaka i mlađih žena) i plava, a moglo je biti i zrnaca drugih boja, ovisno o mogućnostima nabave. Uz ova sitna raznobojna zrnca obavezna su bila i malo krupnija zrnca sedefasto-bijele, srebrne ili zlatne boje, takozvani svekli đunđ.
Radionicu samoborskog kraluša i kraluša na košic vodi mr.sc. Jelica Roćenović, umirovljena etnologinja Samoborskog muzeja. Predviđeno je 36 sata radionice u kojoj bi se učilo kako se izrađuje kraluš. Ako bi u radionici sudjelovale polaznice koje su već bile na radionici kraluša i naučile motiv kare, sad bi učile motiv srčeka i ponovile kraluš na košic. U slučaju da se radi o potpuno novim polaznicama, one bi učile motiv kare te kraluš na košic. Polaznice uče direktno od voditeljice , koristeći crteže i tekst u priručniku. Svaka polaznica odreže 6 x 3,2 m flaxa. To preklopi i zaveže čvor na polovici svih niti i tako dobije 12 niti. Čvor se učvršćuje na komad platna sigurnosnom iglom i počinju se nizati staklene perlice tvoreći mrežu i oblikujući motiv kare ili srčeka. Kad su već pri kraju obično naprave i jednu narukvicu tehnikom kraluš na košic.
O radionici samoborskog kraluša obavještava se preko mrežnih stranica NMZ i preko medija. Cilj ovih radionice je upoznavanje vrijednosti nematerijalnog kulturnog dobra iz druge sredine te njegova primjena u vlastitoj sredini.
Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar zahvaljuje mentorici, nastavnicama i učenicima na uspješnoj ovogodišnjoj suradnji.
Voditeljica etnološkog odjela, kustosica
dr. art. Marija Šarić Ban
