IZLOŽBA TRAGOVI - ZABORAVLJENA SJEĆANJA

U srijedu, 20. travnja 2016. u galeriji Državnog arhiva u Zadru otvorena je izložba TRAGOVI - ZABORAVLJENA SJEĆANJA iz istoimenog projekta autorice Marije Šarić Ban. Izložba se organizira u povodu Dana Zadarske županije 2016., a u suradnji Državnog arhiva Zadar, Narodnog muzeja Zadar, Kazališta lutaka Zadar i Hrvatskog narodnog kazališta Zadar. Tema izložbe i projekta je utjecaj hrvatske narodne nošnje na kazališnu kostimografiju i odijevanje kroz povijest. Na izložbi su predstavljene ilustracije iz knjige „Ono što nestaje, nošnje jadranskih planina i otoka Ludwiga Salvatora von Habsburga iz 1904., te originalni primjerci nošnje iz fundusa Etnološkog odjela NMZ. Kao nadgradnja teme NOŠNJA KAO INSPIRACIJA, osim kostima iz predstave „Dom Bernarde Albe (HNK), izloženi su crteži, kostimi i forografije za predstavu „Stoše od Foše (HNK) i „Pepeljuga (ZPA) kostimografikinje Šarić Ban.

Na otvorenju izložbe autorica projekta je istaknula kako je ovogodišnjom izložbom akcent stavljen na korotno ruho što je prezentirano izloženim kostimima rađenim za predstavu „Dom Bernarde Albe iz produkcije HNK. Voditeljica Etnološkog odjela Jasenka Lulić Štorić NMZ objasnila je porijeklo i simboliku korotnog ruha na našem području kao i simboliku i upotrebu tkanice. Tako će, za crninu ženske odjeće kao simbolom žalovanja za pokojnikom, voditeljica reći da je ona u jadranskoj nošnji kasni odjek protureformacijskih nastojanja i utjecaja španjolskog baroka koji crnu boju unosi u europsku modu XVI. I XVII. stoljeća. Ona se iz španjolske mode proširila po cijeloj Europi. U jadranskom području crna se boja javlja krajem XIX. stoljeća, a u prvoj polovici XX. stoljeća potpuno prevladava u ovom području. Za tkanicu (kanicu) voditeljica je istaknula kako je to odjevni predmet koji simbolizira rodnu diferencijaciju. Odrastanje znači odvajanje od majke koja se smatra bližom prirodi i ulaženje u kulturu - u muški svijet. Odjevni predmet koji predstavlja prijelaz iz prirode u kulturu je tkanica, kanica. Uvođenje kanice najavljuje rodnu diferencijaciju jer je djevojčica sada nosi preko pregače, a dječak uz kanicu nosi prsluk zadržavajući još uvijek dulju košulju kao osnovni odjevni predmet koji ga veže uz razdoblje rodne nediferenciranosti, izražavajući time sporiji ritam prelaženja u novo životno razdoblje od djevojčice. Pregača i prsluk su prvi i osnovni simboli rodne diferencijacije koji će se održati kroz cijeli život.

Na otvorenju je ravnateljica muzeja Renata Peroš istaknula kako je suradnja muzeja s Marijom Šarić Ban urodila i idejom za novi projekt čiji nositelj će biti Narodni muzej Zadar, a za koji će se tražiti sredstva iz fondova EU. Radi se o projektu osnivanja muzejskog odjela za scenografiju, kostimografiju, lutke, tekstil, modu i odijevanje. Projektom bi se ostvarila suradnja sa različitim dobnim i interesnim skupinama stanovništva Zadarske županije (kulturno umjetničkim društvima, odgojnim i obrazovnim institucijama, domovima umirovljenika) što bi omogućilo njihovu uključenost i integraciju, kao i generacijski prijenos tradicijskih znanja vezanih uz tekstil. Narodnom muzeju Zadar, u projektu bi se pridružili partneri: Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn Zadar, Kazalište lutaka Zadar, Državni arhiv Zadar, te Sveučilište u Zadru.
Župan Zadarske županije Stipe Zrilić izrazio je zadovoljstvo suradnjom navedenih institucija na ovom projektu, ističući kako je kulturna baština naše županije izvor za kreativnu sinergiju u stvaranju novih baštinskih vrijednosti kao što je ova izložba. Uz službeno proglašenje izložbe otvorenom, župan je preporučio i razgledavanje izložbe vrijedne donacije tapiserija Etnološkom odjelu NMZ u Galeriji umjetnina NMZ.

Izložba se može razgledati u galeriji Dražavnog arhiva u Zadru, Ruđera Boškovića bb, radnim danom od 9 do 13 sati do 30. travnja 2016.

Više fotografija s otvorenja izložbe