03.08.2022.
Morske obale su od samih početaka naseljavanja bile mjesto pogodno za život. Obilje hrane iz mora, plodna zemlja u zaleđu ali i trgovina i povezanost sa svijetom dovela je do razvoja brojnih naselja i gradova. Kako je izgledala Dalmacija polovicom XIX. stoljeća vidi se iz crteža Giusepea Riegera koji je parobrodom austrijskog društva Loyd putovao od Trsta do Kotora i crtao detaljne prikaze obale istočnog Jadrana.
Panorama Dalmacije; originalnog naslova Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia nei viaggi Piroscafi del Lloyd Austriaco nastala je 1850. godine po narudžbi Austrijskog društva Lloyd kako bi pratila njihovu parobrodsku liniju na istočnoj obali Jadrana, a koja je uključivala liniju od od Trsta uz zapadnu obalu Istre, uz rt Kamenjak te dalje Mali Lošinj – Zadar – Šibenik – Split – Hvar – Korčula – Dubrovnik – Herceg Novi – Kotor. Ona je nastavak na prethodnu Panoramu istarske obale od Trsta do Pule izdana 1845. godine,
Potreba za novim kartama obale i mjesta istočne obale Jadrana javlja se zbog turističke promidžbe, odnosno povećanja broja putnika u brodskom prometu društva Lloyd. Kako je bila riječ o specifičnim potrebama koje je trebalo uzeti u obzir prilikom stvaranja karata, Lloyd za svog kartografa uzima Giuseppea Riegera koji će obalu prikazati umjetničkim crtežima s kartografskom točnošću. Za svoj rad koristiti će, među ostalim, postojeće karte područja istočne obale Jadrana te osobna opažanja.
Ovo nisu tipične karte već vizure otoka i gradova na kojima se često može uočiti i dosta detalja kojih nema na tipičnim pomorskim kartama. One su umjetnička djela koja su transcendirala Dalmaciju 19. stoljeća. Giuseppe Rieger sjeo je na parobrod i putovao po Dalmaciji, najvjerojatnije nekoliko puta, kako bi stvorio Panoramu Dalmacije od rta Kumpar na ulazu u Pulsku luku do Budve. Toponimi koje nalazimo na njegovim kartam nisu uvijek zastupljeni na suvremenim pomorskim kartama što nam pak kazuje kako je najvjerojatnije prilikom svog rada koristio i znanje lokalnog stanovništva u mjestima gdje bi pristao parobrodom.
Na ovoj izložbi izdvojili smo dio karata koji pokazuju najveće Dalmatinske obalne gradove Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik te otoke zadarskog arhipelega Premudu, Molat, Sestrunj, Rivanj i Pašman te Biograd. Na crtežima je prikazan Zadar u periodu prije rušenja zidina. Vidi se veličina bedema koji su služili za obranu i održavanje grada.
