05.12.2022.
Plavi salon izložba je duge tradicije i jedna od najrelevantnijih likovnih smotri koje su se ljetnih mjeseci održavale na našoj obali.
Svoju prvu postavu Plavi salon je imao u okviru Sajma ribarstva, pomorstva i turizma 1957. godine. Od 1960. godine organizaciju preuzima Galerija umjetnina. Bijenale PLAVI SALON zamišljen je kao revijalna jugoslavenska likovna manifestacija tematski vezana uz more i ljudski život uz njega, a okupljala je znatan broj vodećih jugoslavenskih slikara. Ovakve revijalne izložbe salonskog tipa bile su početkom 60-ih godina 20. st. najznačajniji način izlaganja i sučeljavanja različitih umjetničkih stavova, ali i svojevrstan otpor ostacima socrealističkih tendencija na ovim prostorima. Bilo je to vrijeme heterogenih likovnih pristupa, od ostataka akademizma preko postimpresionističkih tendencija, ekspresionizma, fovizma, initimizma, nadrealističkog i fantastičnog slikarstva do različitih oblika nefigurativne umjetnosti. Ujedno, saloni su bili praktično rješenje u nedostatku materijalnih sredstava za organiziranje većeg broja individualnih nastupa i relativno skučene likovne produkcije. Ubrzo se kasnih 60-ih izgubio prvobitni revijalni karakter ove manifestacije ustupivši mjesto sve većem broju individualnih izložbi ili većih tematskih izložbi unutar pojedinog stilskog izraza, a s vremenom se i tema uz koju je izložba prvotno bila vezana pojavljivala sve manje u suvremenim likovnim kretanjima, što je krajem 60-ih dovelo do krize ove manifestacije. Salon od 1973. postaje triennalni, a od 1977. se i koncepcijski mijenja zadržavajući samo staro ime koje mu je i dalje osiguravalo identitet, a zamišljeno je da prezentira najznačajnije stilske, formalne i sadržajne aspekte slikarstva i grafike bivše države. Tako je 1977. održan triennale na temu „Figuracija u slikarstvu 70-ih“, 1980. "Refleksi nadrealizma u poslijeratnom jugoslavenskom slikarstvu, "1983. „Medijska kultura i suvremena likovna praksa“, potom 1990. „Inovacije u slikarstvu 80-ih“ u šest izložbenih cjelina šestorice autora.
U neposrednom poraću 1996. godine održan je 14. PLAVI SALON na temu „Priroda i suvremeno hrvatsko slikarstvo“ u skromnim uvjetima primjerenim vremenu.
Od 1999. godine kad je organiziran 15. PLAVI SALON s temom citata u umjetnosti 80-ih i 90-ih, čime je ova i danas triennalna izložba, uspjela sačuvati reputaciju nekadašnjih salona i održati cilj organizatora iz 1977. da se manifestacijom prate sve stilske, tematske i problemske mjene u likovnosti, sad već hrvatske države. Tako se 16. PLAVI SALON održan 2002., proširio izvan medija same slike prema nekim oblicima instalacija i konceptualne umjetnosti, da bi u 17. izdanju 2005. godine pod naslovom „Neomoderna ili još jedan prijelom stoljeća“ i „Modernizacija moderne“ obuhvatio djela koja potpuno iskoračuju iz slikarskog medija u trodimenzionalno polje samog ambijenta i u prostor novih medija. Zadnji, 18. PLAVI SALON održan 2018. na temu „Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu“, predstavio je mahom mlađu generaciju slikara posvećenu figuraciji u klasičnom slikarskom mediju. Galerija umjetnina ima u planu nastaviti manifestaciju PLAVI SALON i u 2023. godini čime bi se u 19. izdanju predstavili umjetnici koji proširuju medij slike kao dvodimenzionalne površine na način da ga oprostoruju ili transkribiraju u digitalne oblike.
Iz medija:
BULLETIN, br.3, 1962.
