18.05.2020.
Dio zajedničke virtualne izložbe PARKOVI ZADRA u pripremi Prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja Zadar u povodu Međunarodnog dana muzeja, 18. 5. 2020.
PROLISTAJ IZLOŽBU U PDF-u
POGLEDAJ IZLOŽBU NA LINKU
Priroda u gradu
Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote. Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja.
Osim u prirodnim ili poluprirodnim staništima o biološkoj raznolikosti možemo govoriti i u urbanim cjelinama. Urbana biološka raznolikost označava biljke i životinje koje koje su u sastavu nekog izgrađenog okoliša, na primjer galebove i golubove koji se gnijezde na zgradama, ili može predstavljati preostalu biološku raznolikost koja je bila karakteristična za određeno područje puno prije nego li su ga ljudi izgradili, na primjer dio vegetacije koji je preživio izgradnju.
Gradska sredina je fragmentirana, "uređena" i strogo podijeljena na zone jedne ili druge namjene, pa je jedna od takvih zona i zona zelenila, rasparcelirana, podijeljena, koncentrirana ili disperzirana, veća ili manja, uređenija ili zapuštenija, jedne ili druge primarne namjene.
Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima, očuvanjem, revitalizacijom i stvaranjem mreže raznolikih staništa, od velikog je značaja za zaštitu prirode, ali i poboljšanje kvalitete života gradskog stanovništva.
Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi i prirode i uspješan je obrazovni alat koji kod velikog broja ljudi budi osjećaj odgovornosti o potrebi zaštite prirode.
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno da stanovnici gradova žive dulje ako stanuju u zelenijim četvrtima. Blagodat stabala u gradovima odavna je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost.
Pridodavanjem elemenata prirode gradska sredina može se učiniti ljepšom, životnijom, ugodnijom, kako za ljude tako i za biljke i životinje.
Priroda je u gradu uglavnom ukras, a ne prirodan, samoodržavajući element na kojem počiva cijela civilizacija, pa i ona hiperurbanizirana. Ukrasno zelenilo, parkirano zelenilo, umjetno zelenilo, prigodno zelenilo i sl. najčešći su primjeri i elementi postojanja prirodnoga u urbanom kontekstu. Nasuprot urbanom, uređenom i organiziranom zelenilu, a u širem smislu i prirodnog elementa u gradu, rijetko se može naći element divljeg, neobuzdanog i neuređenog.
Zadar ima veliki broj zelenih površina koje nisu unificirane. Njihova raznolikost s obzirom na položaj i vrste kultiviranog bilja koje su u njima posađene omogućuju opstanak brojnim divljim vrstama. Osim toga na nekim zelenim površinama u gradu sastav košnje omogućuje cvjetanje i razvoj divljim biljkama koje podržavaju brojne kukce, posebno leptire i ptice koje se njima hrane. Stoga u Zadru još uvijek možemo vidjeti brojne pjevice i kukce koji su u mnogim drugim urbanim sredinama nestali.
