PROJEKT REFLEKSIJE PROŠLOSTI – ŽUDNJA ZA ŽIVOTOM U GRADSKOJ STRAŽI

Putujući interdisciplinarni projekt Udruge multiAKT u Zadru

Multimedijska izložba Refleksije prošlosti - Žudnja za životom Alene Orović
& javna tribina Patrijarhalno nasljeđe i položaj žena u Hrvatskoj:
Osvještavanje obrazaca stvaranja naše realnosti

Udruga multiAKT putujućim interdisciplinarnim socijalno angažiranim projektom Refleksije prošlosti - Žudnja za životom, koji će u Zadru biti postavljen u Gradskoj straži, predstavlja multimedijsku izložbu od 24. kolovoza do 03. rujna 2015. unutar koje će se 31. kolovoza 2015. u 20 sati održati javna tribina, a kojima se preispituju obrasci patrijarhalnog nasljeđa koji oblikuju našu prošlost, sadašnjost i budućnost

Autorica cjelokupnog projekta, Alena Orović, progovara o patrijarhalnom sustavu koji je destruktivan spram prirode i čovjeka, spram istine, spram ljubavi.
Promiče nepoštovanje različitosti, a različitost je ono po čemu smo svi isti i jednaki.
Negira cjelovitost i slobodu čovjeka strogo odjeljujući i određujući segmente osobnosti na muške ili ženske, dijeljenjem uloga te sankcioniranjem prelaska granica istih.
Zloporabi moć „jačega, obezvrjeđuje ženski princip.
Iako mislimo, i kao pojedinci/ke i kao društvo, da smo nadišli patrijarhat te ga percipiramo kao pojam povezan s prošlošću, tradicijom, ruralnim sredinama, istočnjačkim narodima pa se postavljamo u superiornu poziciju naspram radikalnog patrijarhata drugih društava i njihovog odnosa spram žena, i dalje smo u istom principu te je on i te kako živ, u nama i oko nas, odnosno mi smo u njemu i upravo zbog toga ga nismo svjesni - jer nam je preblizu, jer smo s njim srašteni i zbog toga nesankcionirani. Od najočitijih primjera tu su potplaćenost žena u odnosu na muškarce, nasilje nad ženama, pozicioniranje žena u medijima, religijske dogme.
No iako sputane teškom tradicijskom odjećom, bremenom prošlosti, žene snivaju, osjećaju, žene misle, namjeravaju, žene žude.
Žude za ostvarenjem vlastitog jastva, za slobodom, za življenjem života odnosno samim životom jer život nije živ ako se živi tuđa očekivanja jer tada takav subjekt postaje mrtav, pasivan što je u suprotnosti sa samom prirodom života koji je konstantna akcija, pokret i promjena.
Dozvoljavanjem sebi uočavanja te žudnje, gledanja, slušanja, doživljavanja ženskog, na suptilan način otvara se mogućnost javljanja suosjećanja, solidarnosti i/ili poistovjećivanja sa sobom i/ili drugom osobom, a to je put osvještavanja prošlosti i sadašnjosti te potencijalne budućnosti kroz potencijalno propitivanje vlastitih obrazaca nasljeđa prošlosti u sadašnjosti te preuzimanja odgovornosti. Odgovornosti za stvarnost oblikovanom našim vlastitim obrascima mišljenja, govora, ponašanja patrijarhalnog naslijeđa, i divnom žudnjom koja je svačija, biti sretan/na, živjeti. Snaga za promjenu.

Suradnja umjetnosti i znanosti
Zbog konstantne prisutnosti i proširenosti problematike odnosa spram žena i njihovog položaja te patrijarhalnog nasljeđa unutar društva, cilj ovog interdisciplinarnog projekta, sufinanciranog od Grada Zadra i Grada Zagreba, je da dođe u kontakt sa što većim brojem ljudi zbog senzibilizacije istih na obrađivanu problematiku pa ide u smjeru postavljanja u nekoliko gradova Hrvatske.
U Zadru će biti postavljen u Gradskoj straži na Narodnom trgu, prostoru Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, od 24. kolovoza do 03. rujna.
Program projekta sastoji se od multimedijske izložbe, koju čine 7 uramljenih slika u kombiniranoj tehnici i 7 kratkih priča u audio obliku vezanih za njih, te javne tribine sa gostovanjima stručnjaka/inja iz područja kojim se projekt bavi.
Tako će na zadarskoj tribini 31. kolovoza, s početkom u 20h, gostovati dr. sc. Ivana Radačić čija su područja interesa ljudska prava, rod, seksualnost i feminizam. Autorica je knjige Seksualno nasilje: mitovi, stereotipi i pravni sustav (TIMpress, 2014.) koja obrađuje temu seksualnog nasilja u hrvatskim zakonima i sudskoj praksi. Radi kao znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, predavačica na Centru za hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu te na Sveučilištu u Osijeku, Centru za mirovne studije i Centru za ženske studije, Zagreb, te na Institutu za ženska ljudska prava u Bugarskoj.
Projekt je prije Zadra gostovao u Splitu u sklopu festivala „Zgodne žene spašavaju stvar udruge Skribonauti, gdje su kao predavači/ice sudjelovali/e magistar rodnih studija Josip Šipić iz Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) Fakulteta političkih znanosti i Jelena Tešija, magistra rodnih studija te suradnica Libele - Portala o rodu, spolu i demokraciji, a sljedeće odredište je Zagreb.

Vizija zajedničke dobrobiti
Sa sviješću da smo svi/e povezani/e te da pomažući drugima pomažemo ujedno i sebi, u projektu su entuzijastično sudjelovale filmska redateljica, producentica i scenaristica Nikolina Vučković kao autorica tri kratke priče, spisateljica Renata Karabuva kao autorica jedne kratke priče, pjevačica, glumica, spisateljica i radijska voditeljica Željka Veverec kao autorica jedne kratke priče za koju je i posudila glas, a glasove ženama iz ostalih kratkih priča udahnule su glumice Marta Bolfan Ugljen, Jelena Hadži Manev, Sara Stanić, Ines Cokarić te montessori učiteljica i dramska pedagoginja Irena Lovčanin.
Grafičko oblikovanje potpisuje grafički dizajner Dinko Matičić, prijevod tekstova prevoditelj, lektor i crtač stripa Josip Sršen te dizajn zvuka kompozitor Tomislav Babić.
Također čitav niz volontera/ki i velikodušnih pomagača/ica omogućili/e su realizaciju ovog projekta koji je svoj put pronašao kroz Udrugu za realizaciju i promicanje umjetnosti multiAKT.
Sama autorica čitavog projekta, ujedno autorica slika te dviju kratkih priča, Alena Orović, po struci odjevna dizajnerica, multimedijska je umjetnica te freelance kostimografkinja za film i kazalište, a veliku ljubav ulaže u istraživanje pokreta i glasa. O svojim očekivanjima vezanim za ovu putujuću izložbu i tribine kaže: Da se i u samo jednoj osobi pojavi osjećaj, i u tom smjeru djelovanje, ljubavi i poštovanja prema sebi, a onda i ljubavi i poštovanja spram drugih te prihvaćanja svoje i tuđe različitosti, ovaj projekt bi ispunio očekivani rezultat.

O otvorenju izložbe i album fotografija

Javna tribina