REPUBLIKA SLOVAČKA PREDSTAVILA SE IZLOŽBOM O KALVARIJAMA I KRIŽNIM PUTEVIMA U ODJELU MUZEJ GRADA ZADRA

U utorak, 5. travnja 2016. u 12 sati u odjelu Muzej grada Zadra Narodnog muzeja Zadar otvorena je izložba „KALVARIJE I KRIŽNI PUTEVI U SLOVAČKOJ. Organizator izložbe je Udruga za promicanje međunarodnih hrvatsko-češko-slovačkih odnosa „Oko Jadrana i Veleposlanstvo Republike Slovačke u Zagrebu, a za pripremu izložbe zaslužan je Ured za zaštitu spomenika Republike Slovačke.

U nazočnosti velikog broja uzvanika, o izložbi su svoju riječ uputili Njegova ekselencija Veleposlanik Republike Slovačke Juraj Priputen, u ime udruge „Oko Jadrana govorila je podpredsjednica Udruge Monika Sunara, dok se u ime Zadarske županije uzvanicima obratio pročelnik odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić. U ime Sabora Republike Hrvatske, riječ je uputio i zastupnik za nacionalne manjine Čeha i Slovaka, Vladimir Bilek. Nazočne goste pozdravila je ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš. Otvaranje izložbe bilo je praćeno plesnim i pjevačkim nastupom slovačkog KUD-a iz Rijeke te degustacijom nacionalnih slovačkih specijaliteta.
Izložba ostaje otvorena do 17. travnja 2016., a može se razgledati svakim radnim danom od 9 do 15 sati.

O IZLOŽBI:
Izložba prikazuje kronološki nastanak kalvarija, od kasnog srednjeg vijeka prikazom značajnih skupina s njemačkog i talijanskog područja, pa sve do ranobarokne izvedbe s poljskog i austrijskog područja.
U Slovačkoj su se kalvarije na otvorenom području počele graditi od polovice 17. st. Prve takve kalvarije, koje su imale sedam postaja, su kalvarijski putevi od Trnave do Modranke na zapadu, od Banske Bystrice do Španej Doline u središtu i kalvarija na Sivoj Bradi kod Spišske Kapitule na istoku Slovačke. Među najznačajnije ubraja se danas već uništena kalvarija u Bratislavi, s kraja 17. st., kojoj je posvećena posebna pažnja, a samostalno su predstavljeni i drugi iznimno značajni i impresivni spomenici iz Banske Štiavnice, Prešova i iz Košica koji datiraju iz srednjeg i kasnog baroka s kraja 18.
Nastanak kalvarija u 18. st. povezan je s inicijativom jezuita, koji su podupirali njihovu gradnju u okviru svoje protureformacijske djelatnosti i svoga truda za obnovu religijskog života. Nakon pada jezuitskog reda 1773. na prostoru Slovačke dolazi, između ostalog, i do nestanka barokne religioznosti i njenog izričaja kao što su križni putevi. Odražava se to i u ograničavanju izgradnje daljnjih kalvarijskih kompleksa. Istovremeno se, pak, počinje sve više promicati aktualni program križnih puteva s 14 postaja kakvog poznajemo danas. Taj program širili su franjevci, a prikazuje ga drugi dio naše izložbe. To su križni putovi u Matiašovcima na sjeveru, ili u Hlohovcu i Dubnici nad Váhom na zapadu Slovačke, koji su bili izgrađeni već tijekom 18. st.
Najznačajnije razdoblje izgradnje križnih puteva počinje oko polovice 19. st., kada nastaje i relativno monumentalni prikaz u Topoľčanima. Križne ceste izgrađene su i tijekom prve polovice 20. st. kada raste zanimanje za njih u društvu, a neke od njih iznenađuju pozornošću, koja je bila posvećena njihovoj izgradnji kao na primjer skupine u Nitrianskom Pravnu - Solke, ili Marianki blizu Bratislave. U drugoj polovici 20. st. izgradnja novih križnih putova rjeđa je, te se zanemaruje kontinuirano održavanje mnogih starijih areala. Do ponovnog porasta interesa za ove spomenike dolazi uglavnom 90-ih godina 20. st.

Više fotografija s otvorenja izložbe