Zadarsko organizirano javno muzejsko djelovanje slovi za jedno od najstarijih u Hrvatskoj. Za službeni početak te djelatnosti uzimamo 1832. godinu kada austrijski namjesnik u Dalmaciji Vetter von Lilienberg upućuje poziv okružnim poglavarima i biskupima Dalmacije da svaki u svom području organiziraju prikupljanje predmeta baštine za sveopći muzej provincije – Museo nazionale sa sjedištem u Zadru čija svrha je bila prikupljanje i izlaganje uzoraka iz prirodnih znanosti, starina, te narodne i industrijske djelatnosti. Slijedom okolnosti, taj se muzej nije razvio u instituciju kakvom ju je zamislio namjesnik, ali je iz njezinog okrilja 1880. niknuo Arheološki muzej u sv. Donatu, a 1905. Gradski prirodopisni muzej na čijim zbirkotvornim temeljima počiva današnji Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar.
Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata, u rujnu 1945., uslijedio je novi pokušaj osnivanja Narodnog muzeja s Prirodoslovnim i Etnografskim odjelom od ostataka fundusa Gradskog prirodopisnog muzeja, čiji je veći dio stradao u savezničkom bombardiranju Zadra, te od začetaka etnografske zbirke koju poklanja kolekcionar Dušan Jurković. U tom sastavu Narodni muzej djeluje do 1952. godine kada odjeli prerastaju u samostalne muzeje, no ne zadugo, jer već 1962. Narodni odbor općine Zadar donosi odluku o osnivanju Narodnog muzeja koji je, osim Prirodoslovnog i Etnografskog muzeja, okupio i Galeriju umjetnina, nastalu 1948., te novoosnovani Muzej grada Zadra i Muzej narodne revolucije u osnivanju. Narodni muzej je osnovan kao kompleksni muzej s ciljem istraživanja, čuvanja i komuniciranja prirodne i kulturne baštine sjeverne Dalmacije, izuzev arheologije, te kao takav djeluje do danas izmjenivši nazive muzeja u odjele.
Danas Narodni muzej Zadar u svojem sastavu ima četiri odjela - Prirodoslovni odjel, Etnološki odjel, odjel Muzej grada Zadra, Galeriju umjetnina; dvije područne zbirke - Etnografsku zbirku Veli Iž i Kulturno-povijesnu zbirku Mali Iž; tri izložbena paviljona, ujedno i spomenike kulture - Gradsku ložu, Kneževu palaču i posjetiteljski centar Mali arsenal; dvije stručne službe - Dokumentacijsku i Pedagošku službu, te tajništvo i računovodstvo kao opće službe.
Usprkos prostornoj razdvojenosti sastavnih jedinica, kao otegotnoj okolnosti u organizacijskom, tehničkom i financijskom smislu, muzej desetljećima neumorno slijedi svoju istraživačku, prezentacijsku, izdavačku i pedagošku misiju temeljenu na bogatom fundusu. Fundus muzeja broji preko 100 tisuća predmeta i predstavlja baštinski kapital kojim se komuniciraju kulturne i prirodne vrijednosti, te identitet Zadra i šire regije. Suorganizacijom i ugošćavanjem izložbi drugih ustanova, te organizacijom stručnih i znanstvenih skupova, radionica, kulturnih manifestacija, koncerata i promocija Narodni muzej predstavlja nezamjenjivu kulturnu, obrazovnu, društvenu i turističku točku grada i županije.
Budućnost pred Narodni muzej postavlja nove izazove. Tako se rješavanje pitanja prostorno razdvojenih odjela već nazire obnovom Kneževe palače financiranom sredstvima iz EU. Time je inicirana prva faza projekta Baštinskog muzeja/Muzeja 2 Palače kojim se u prostorima Kneževe, i u skoroj budućnosti obnovom Providurove palače, planira osigurati dom pod jednim krovom svim odjelima muzeja. U sprezi muzeološke ponude i javnih sadržaja, ovim projektom bi se konačno ostvarila nova dimenzija ustanove temeljena na suvremenim muzejskim standardima.
Povratkom muzeja u povijesni prostor Providurove palače, simbolično bi se zatvorio puni krug od točke na kojoj je, kratko nakon osnivanja muzeja smještena prva donirana građa, u prostorima u kojima je stolovala pokrajinska vlada koja ga je i osnovala 1832., do te iste točke na koju će se vratiti muzejska građa novog regionalnog muzeja sjeverne Dalmacije.
