Lipanj 2021

Vidra (Lutra lutra)

Vidra (lat. Lutra lutra) je zvijer iz porodice kuna. Ova razigrana, brza životinja aktivna je pretežno noću, kad u bistrim vodotocima lovi ribe i druge vodene životinje. Hrani se pretežno ribama, ali i rakovima, vodenim pticama, vodozemcima, kukcima, mladim kunićima te drugim životinjama koje može uloviti. Vidre imaju svoj teritorij. Mužjaci imaju veći teritorij na kojem se nalazi nekoliko teritorija ženki koje oni redovno posjećuju. Svaka vidra ima svoju jazbinu koju kopa u strmim blatnim obalama vodotoka. Ulaz u jazbinu je obično ispod vode. U vrijeme kad imaju leglo, ženke imaju posebne brloge koji nisu vlažni, jer mladunci prvih tjedana ne plivaju. Vidre su rijetke životinje koje dobar dio dana provode u igri pa često na blatnim obalama rade tobogane. Ovu okretnu, inteligentnu i druželjubivu životinju u prošlosti su neki ribari pripitomljavali te koristili kao ispomoć u ribolovu.

Tijelo vidre prilagođeno je životu u vodi i na kopnu. Vretenast oblik i kratke noge s plivaćim kožicama između prstiju, omogućuju joj veliku brzinu i okretnost u vodi, a zalisci kojima može zatvoriti uši i nos omogućuju joj dugo ronjenje. Krzno joj je gusto s dobro razvijenom podlakom te se teško smoči do kože. Radi kvalitetnog krzna vidre su gotovo istrijebljene jer je stoljećima lov na vidre s psima tragačima bio popularan sport, a vrijednost krzna je odgovarala vrijednosti jedne krave. Kad se tome doda činjenica da se vidre hrane ribom i predstavljaju konkurenciju ribolovcima, posebno na slatkovodnim ribnjacima, jasno je zašto je njezin broj u Europi znatno pao. Vidra je zaštićena životinja, međutim unatoč zaštiti, njezina se populacija nije znatno povećala. Razlog su nove prijetnje. Prije svega to su prevelika upotreba pesticida i PCB-a kojih ima u plastici, papiru, gumi, asfaltu, sintetičkim uljima, bojama, sintetičkim lakovima, transformatorima, baterijama i kondenzatorima. Oni kišom dospijevaju u vodotok te se putem hranidbene piramide akumuliraju u organima vršnih predatora kakav je vidra. Osim toga, mlade vidre kad se odvoje od legla, prolaze veliki put tražeći novo stanište pri čemu stradavaju na prometnicama. Tako je i mladi mužjak vidre čiji preparat se čuva u Prirodoslovnom odjelu 2005. godine stradao na cesti kod akumulacije Baštica u Posedarju.