Ožujak 2025.

Hrvatska perunika (Iris croatica)

Hrvatska perunika biljka je iz porodice perunikovki (Iridaceae). Poznata je i pod imenom ljeljulja, bogiša i pitoma perunika, a često se koristi i latinsko ime roda - iris. Latinsko ime Iris croatica dali su joj Ivo i Marija Horvat 1962. godine kad su je i opisali kao jednu od 12 vrsta perunika koje žive u Hrvatskoj. Prilikom pripreme izložbe „Japan Flora 2000“ uočilo se kako Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Botaničar Andrija-Željko Lovrić s Instituta Ruđer Bošković predložio je da to bude perunika jer je ona endemska biljka koja se i uzgaja. Dana 16. svibnja 2000. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti donesen je prijedlog da se perunika promakne kao nacionalni cvijet na svjetskoj izložbi u Japanu, te je 19. lipnja i proglašena nacionalnim cvijetom. Promovirana je pod sloganom „Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima“.

Perunika je štovana još u starom Egiptu kao božanski i kraljevski simbol, a prema grčkoj mitologiji boginja Iris (Irida) je prenoseći poruku bogova šarala dugom po po zemlji prenoseći poruku bogova. Gdje bi duga dotaknula tlo izrastao bi cvijet – svaki put druge boje. Hrvatski naziv perunika potječe iz slavenske mitologije od slavenskog boga Peruna i njegove žene Perunike. Kad bi Perunove munje pogađale zemlju ostajale bi perunike različitih boja. Ovaj cvijet su kroz povijest razne kulture koristile kao simbol je vjere, nade, mudrosti i hrabrosti te je poslije ljiljana najčešće korišten u heraldici. Česta je tema i u likovnoj umjetnosti.

Perunike dolaze u više boja koje imaju svoju simboliku: ljubičasta simbolizira mudrost i pozdrave, plava nadu i vjeru, žuta je simbol strasti, a bijela čistoće i nevinosti.

Hrvatska perunika raste u svijetlim šumama hrasta medunca i crnog graba na vapnenačkim i dolomitnim obroncima. Kako se relativno lagano razmnožava putem podzemnog rizoma prenesena je u brojne vrtove.