Travanj 2024.

Kukurijek (Helleborus sp.)

Kukurijek ili snježnica je jedna od najljepših proljetnica. Ponekad cvate već od siječnja kad se probija kroz debele naslage snijega, a najčešće cvjeta u veljači i ožujku. U Hrvatskoj raste više vrsta kukurijeka s nekoliko podvrsta. Vrlo su uočljiva izgleda zahvaljujući predivnim velikim cvjetovima koji su dvospolni, prilično veliki i građeni od pet latica. Cvjetovi su promjera 6-8 cm, bijele zelene ili crvenkaste boje – ovisno o vrsti. Kukurjek je trajnica s podzemnom stabljikom. Prizemni listovi prezimljuju. Sjajni su, tamnozeleni i na dugim peteljkama. Stabljika je uspravna. Plod je višesjemenski mjehur koji se u zrelom stanju otvara na trbušnom šavu. Sjemenke su crne i sjajne. Kukurijek se razmnožava sjemenjem i vegetativno, dijeljenjem podanka. U kontinentalnom dijelu Hrvatske stavlja se u proljetne aranžmane, buketiće, koji se prodaju na tržnicama, što je gotovo dovelo do istrebljenja ovih biljaka. Stoga su neke vrste kukurijeka u Hrvatskoj zakonom zaštićene i njihovo branje nije dozvoljeno. Kukurijek je otrovna ali i ljekovita biljka. Ta njegova svojstva poznata su još od antičkih vremena kad su ga stari grci koristili za liječenje psihičkih problema ali i za učinkovito trovanje neprijatelja. Prema legendi Herkul, antički junak na kojeg je ljubomorna Hera, Zevsova žena, poslala ludilo i koji je u nastupu bijesa ubio sva tri svoja djeteta i dvoje djece svog bratanića Ifikla, takođe je izliječen zahvaljujući kukurijeku. Izliječio ga je Antikiros koji je napravio lijek od otrovnog crnog kukurijeka. Zahvaljujući Herkulovom izlječenju, Antikiros je postao veoma poznat iscelitelj, a naselje u čijoj je okolini rastao crni kukurijek nazvano je po njemu-Antikira. Kukurijek je ljekovit, ali još lakše može izazvati smrt. Neki povjesničari smatraju da je Aleksandar Makedonski umro od prevelike doze kukurijeka koji je dugo uzimao kao lijek. Prvi kemijski rat u povijesti europske civilizacije vodio se i dobio kukurijekom. Po legendi, stanovnici grada Kira godinama su presretali i pljačkali hodočasnike koji su išli u Delfe. Delfi su se pobunili protiv toga i poslije nekoliko godina svađa započeo je rat tada poznat kao Prvi svjetski rat. Trajao je deset godina i najzad su stanovnici grada Kira pobijeđeni tako što su im ratnici koji su branili Delfe zatrovali vodu kukurijekom donijetim iz Antikire. Vojnici su pili tu vodu i razboljeli se od želučanih tegoba i srčanih aritmija jer otrovi kukurijeka uglavnom remete rad srca. Nisu bili sposobni da se dalje bore i njihov grad Kira najzad je osvojen. Po još jednoj legendi, kukurijek zvani božićna ruža anđeoskog je porijekla, a nastao je prije oko 2000 godina tako što je djevojka po imenu Madelon došla u Vitlajem da pozdravi tek rođenog Isusa. Kada je vidjela zlato, tamjan i smirnu koje su donijela tri mudraca na dar malom Isusu, veoma se rastužila jer, za razliku od njih, ona mu nije imala što pokloniti. Kada je anđeo ugledao uplakanu djevojku, došao do nje i krilima dodirnuo zemlju, a na mjestu tog dodira su iznikli krupni, bijeli cvjetovi božićne ruže koje je Madelon ubrala i poklonila tek rođenom bogu. U novijoj povijesti i narodnoj medicini našeg područja dobro je poznato da je kukurijek i otrovna i ljekovita biljka, a njemu su se često pridavala čak i magična svojstva. Korijen od zelenog i mirisnog kukurijeka upotrebljavao se u medicini, a u narodu je poznat i korjen od mladog kukurijeka koji je upotrebljivan za liječenje stoke. Stari ljekari su smatrali korijen kukurijeka kao jako sredstvo za čišćenje. Zbog draženja crijeva i tjeranja na mokrenje kukurijek je upotrebljavan u bolestima jetre, u vodenoj bolesti, u akutnoj formi groznice, protiv glista i kao lijek za regulaciju bijelog pranja. Kukurijek je takođe bio jako preporučljiv protiv zastarjelih i kroničnih kožnih bolesti i to kao mast od korijena. Kuhan sa čemerikom i duhanom njegov korijen koristio se protiv šuge i ušljivosti. U srednjem vijeku smatralo se da ga koriste vještice, jer posjeduje narkotička i halucinogena svojstva. Moderna medicina ne koristi često kukurijek zbog opasnog kumulativnog djelovanja njegovih sastojaka. U Rusiji se rizom s korijenjem dugo upotrebljavao kao sirovina za ekstrakciju kardiotoničnog glikozida korelborinuma, koji se daje kao lijek u tabletama i u injekcijama. Koristi se i kao homeopatski lijek kod tumorskih procesa. U terapiji tumora kukurijek se potvrdio naročito kod raka želuca muškaraca. Djeluje takođe na sve vrste sluznica, a posebno kod karcinoma bronhija.