Travanj 2025.

Apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo)

Apolon ili crvenooki parnasovac Parnassius apollo (Linnaeus, 1758) vrsta je dnevnog leptira iz porodice lastinrepaca (Papilionidae). Krila su bijela do žučkastobijela. Na prednjim krilima jasno se razaznaju crne mrlje s manjim crvenim pjegama, dok su vanjski rubovi krila  prozirni. Na stražnjim krilima nalaze se četiri crvene pjege s crnim obrubom unutar kojih su bijele točke. Ženke na krilima imaju veće crvene mrlje, a i jače su crno oprašene. Promjera su 6-8,5 cm. Opisan je velik broj podvrsta, primjerice velebitska podvrsta liburnijski apolon ili liburnijski parnasovac (Parnassius apollo liburnicus) ima raspon krila do 8 cm. Ženka polaže jajašca u blizini biljaka iz roda žednjaka (Sedum) i čuvarkuća (Sempervivum). Odrasle gusjenice velike su 3-5 cm, crnosmeđe ili baršunasto crne, imaju dvije narančaste točkaste uzdužne crte na svakom kolutiću, crnoplave bradavice, obrasle su nježnim dlakama. Može ih se u skupinama naći na biljkama hraniteljicama, na bijelom žednjaku (Sedum album) ili na velikom žednjaku (Sedum maximum). Prezimljuje kao posve razvijena gusjenica unutar jajne opne. Kukulji se od travnja do sprnja, kukuljice su crvenkastosmeđe do tamnosmeđe ili crnkaste, skrivene na tlu ispod kamenja. Odrasli se pojavljuju se u jednoj generaciji od lipnja do kolovoza. Aktivan je za toplih sunčanih dana, za oblačnih dana odmara na cvijeću.  Rasprostranjen je u dijelovima južne i srednje Europe, postoje odijeljene populacije u Skandinaviji i na Baltiku, u Aziji su još značajnije populacije u središnjem dijelu. Staništa su mu planinska područja, sunčane i stjenovite padine, planinske livade i proplanci, od 500 do 2400 m nadmorske visine. Može biti privučena i ljudskim znojem, pa ponekad sleti na ljude koji miruju. Zbog svoje upečatljive ljepote, apolon se smatra jednim od najljepših leptira.

Apolon je prva vrsta leptira koja je ikad zaštičena zakonom i to po naredbi njemačkog cara Wilhelma I. Danas se nalazi na IUCN-ovoj crvenoj listi, u Dodatku II CITES-a, te drugim listama zaštičenih vrsta u svim zemljama u kojima je rasprostranjen. U Hrvatskoj je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode (80/2013), Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). Glavne prijetnje njegovom opstanku uključuju zarastanje staništa zbog neodržavanja planinskih livada, pošumljavanje, izgradnju, prekomjernu ispašu te kolekcionarstvo. Dodatni čimbenik nestanka ove vrste su globalne klimatske promjene.

Rod Parnassius dobio je ime prema grčkoj planini Parnas. Ova planina, prema grčkoj mitologiji bila je dom muza, te posvećena bogu Apolonu i nimfama. Vrsta apollo, dobila je naziv prema grčkom bogu muške ljepote, glazbe, sunca i poezije, Apolonu

Slovenski planinar i kartograf Alojz Knafelc uveo je u uporabu planinarsku markaciju – bijelu točku s crvenim prstenom. Ova oznaka, poznata kao Knafelcova markacija, i danas je u širokoj primjeni u svim zemljama koje povezuje Dinarsko gorje te je jedan od prepoznatljivih simbola planinarstva u Sloveniji, Hrvatskoj i širem području. Legenda kaže da je Knafelc inspiraciju za ovu oznaku pronašao promatrajući krila apolona.