01.02.2023.
Lapis lazuli – plavi mramor, lazurit

Lapis lazuli je metamorfna stijena sa značajnim udjelom minerala lazurita koji joj daje plavu boju. Sadrži i znatne količine kalcita te pirita koji se u strukturi stijene vidi kao zlatne točke. Ime je dobio po latinskoj riječi lapis što znači kamen i arapske riječi lazuward (izvedenica od perzijske riječi lajvard) koja znači modro nebo. Bio je cijenjen u starom svijetu te su predmeti izrađeni od njega pronađeni još u neolitskim grobnicama. Tibetanci ga nazivaju savršenim kamenom, budisti jednim od sedam savršenstava, u starom Egiptu su od njega radili nakit i amajlije te druge religijske predmete. Najveća nalazišta ovog poludragog kamena bila su na području Afganistana, a iako se danas iskopava u Čileu i Rusiji, najkvalitetniji je onaj iz Afganistana.
Osim toga, mljevenjem ovog kamena dobivala se najskuplja boja svih vremena - ultramarin. Njena vrijednost bila je veća od vrijednosti zlata iste težine. U europskom slikarstvu između XIII. i XIX. stoljeća ova živopisna boja, zvana i kraljevskom, koristila se samo za naglašavanje svetosti te je njome najčešće bojan plašt Djevice Marije. Na slike se stavljala samo na izričit zahtjev naručitelja. Posebno svojstvo ove boje bilo je da ne blijedi na suncu te su dijelovi slika starih majstora do danas zadržali iste tonove plave boje oslikane lazuritom kao i u vrijeme kad su nastale. Ova boja bila je sve do 1834. godine, kad je umjetno proizvedena, dostupna samo u prirodnom obliku.
Na fotografiji je masivni agregat lapis lazulija iz donacije prof. dr. Petra Lokina Prirodoslovnom odjelu narodnog muzeja Zadar.