Zavoreov projekt obnove iz 1804. godine.

Točke označavaju pogotke granata na Kneževu palaču

Granatiranje palače (koncertna dvorana), listopad 1991., foto. Arif Ključanin

Poslijeratna obnova, pogled na sjeverno krilo palače

Vraćanje zida u vertikalnu os potezanjem željezne užadi u koncertnoj dvorani Kneževe palače

„Krletke“ kao privremeni izložbeni prostori u prizemlju palače, svibanj 2011. – listopad 2014.

3D projekcija Muzeja 2 Palače prema ideji arhitekata Letilović i Pedišić

Izgled atrija Kneževe palače nakon obnove

Izgled atrija Kneževe palače nakon obnove

KNEŽEVA PALAČA KROZ VJEKOVE

Kneževa palača, zajedno sa susjednom Providurovom, čini monumentalni građevinski sklop na istočnom dijelu poluotoka. To su bile državne zgrade koje su se postupno gradile, Kneževa od XIII., a Providurova od XVII. stoljeća. Kneževa palača kroz godine je doživjela mnoge izmjene, kako gabaritne tako i stilske.

U temeljima Kneževe palače arheološko istraživački radovi otkrili su dijelove zgrade iz rimskog i kasno-antičkog razdoblja. Zidne strukture pokazuju romaničke i gotičke slojeve njezine cjeline u srednjem vijeku. U XVI. st. palača je prvi put opsežno preuređena, a na samom početku XIX. st. uslijedila je druga rekonstrukcija po nacrtima klasicističkog arhitekta Frane Zavorea.

Cjelinu Kneževe palače tvore četiri krila i među njima prostrano unutrašnje dvorište s cisternom u sredini, te pilonima i trijemovima uokolo. Elegantno kameno stubište vodi na kat s Vijećnicom i ostalim dvoranama. Monumentalni ulaz na pročelju ima maniristički izgled, a klasične elemente nose skladni balkoni na katu.

S istočne strane podignuta je u XVII. stoljeću prostrana Providurova palača s krilima i dvorištima koja je u XIX. stoljeću s Kneževom palačom sjedinjena u zajedničko Namjesništvo - sjedište Zemaljske vlade za Dalmaciju u sklopu austrijskog dijela dvojne monarhije.

Tijekom druge polovice XX. stoljeća pa do Domovinskog rata Kneževa je palača svojim višestrukim funkcijama oplemenjivala kulturni život grada kao Gradska knjižnica, Glazbena i baletna škola, koncertna dvorana, dom pjevačkog društva Zoranić itd.

STRADANJA U DOMOVINSKOM RATU

Za vrijeme Domovinskog rata Kneževa palača je bila pogođena s osam granata velikog kalibra koje su prouzrokovale velika oštećenja i vidno narušila statiku same građevine. Na palači je došlo do velikih fizičkih oštećenja i teških deformacija sistema konstrukcije, proboja krovova, stropova i zidova te uništenja prostorija i pripadajućeg inventara.

POSLIJERATNA OBNOVA KNEŽEVE PALAČE

U ljeto 1999. započeti su opsežni radovi na obnovi građevine, što predstavlja treću povijesnu obnovu palače. Izvedeni su istražni radovi, demontaže i čišćenja kao preduvjet za izradu projekta statičke konsolidacije. Već sljedeće godine krenulo se s radovima građevinske konsolidacije u okviru kojih je obnovljeno krovište, međukatne konstrukcije, učvršćeno ziđe palače, postavljena stolarija i izvedeni završni radovi na vanjskim fasadama. Svi dijelovi drvene konstrukcije koji su bili u dobrom stanju su sačuvani i dodatno ojačani. Izvedeni su i konzervatorsko-restauratorski radovi obnove arhitektonske kamene dekoracije i radovi na obnovi štukatura. Kako bi se postigla adekvatna rekonstrukcija koja odgovara stilu gradnje, obnova palače izvršena je metodom faksimilne rekonstrucije.

„KRLETKE“ I KONCERTNA DVORANA KAO POVEZNICA IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI

U iščekivanju ostvarenja projekta Baštinskog muzeja / Muzeja 2 Palače, a u nedostatku izložbenog prostora muzeja, ravnateljica muzeja Renata Peroš, stručni djelatnici muzeja, arhitekti, Konzervatorski odjel Zadar i Grad Zadar početkom 2011. okupili su brojne građevinske i druge tvrtke koje su donirale materijal i dobrovoljnim radom pristupili uređenju privremenih izložbenih dvorana u prizemlju Kneževe palače prema projektu Ive Letilović i Igora Pedišića. Radi se o arhitektonskoj instalaciji koja u obliku „krletki“ gradi prostor unutar prostora. Osim „krletki“ uređena je i jedna prostorija u kojoj se smjestila Pomorska zbirka, čiji je inventar na privremenu posudbu za izlaganje ustupio Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Osim toga, od rujna 2012. za izložbene svrhe osposobljena je i Koncertna dvorana, susjedna mala dvorana i hodnik na katu palače. Time se aktualiziralo i potaklo što skorije dovršenje budućeg muzeja, te se brojnim izložbama i kulturnim događanjima ponovno oživio prostor palače, koji je početkom Domovinskog rata napušten.

Koncem 2011., zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić osvojili su prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata "BERNARDO BERNARDI" u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2011. godini na području Hrvatske za arhitektonsko rješenje „krletki“ Narodnog muzeja Zadar: PRIVREMENE IZLOŽBENE DVORANE - KNEŽEVA PALAČA - POLJANA Š. BUDINIĆA, ZADAR.

OBNOVA KNEŽEVE PALAČE IZ FONDOVA EU - PRVA FAZA PROJEKTA BAŠTINSKOG MUZEJA / MUZEJA 2 PALAČE

Provedba projekta pod nazivom "OBNOVA I TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNO-POVIJESNOG KOMPLEKSA KNEŽEVE PALAČE", odobrenog za financiranje na natječaju za razvoj poslovne infrastrukture, iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., započela je 2. listopada 2014. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 37.799.651,00 kuna, uz 95% sufinanciranja, a projekt se provodio 24 mjeseca. Time je započeta četvrta obnova Kneževe palače u povijesti. Koordinator projekta je Grad Zadar, a partneri su Narodni muzej Zadar, Turistička zajednica grada Zadra, Agencija za razvoj Zadarske županije - ZADRAnova, te Sveučilište u Zadru.

Projekt ima za cilj stvaranje prepoznatljivosti novog integriranog kulturno-turističkog proizvoda Zadra kroz obnovu i turističku valorizaciju Kneževe palače. Završetkom obnove, Kneževa palača je na jednom mjestu objedinila muzejski prostor, koncertnu dvoranu, dvorane za privremene izložbe, video galeriju, multimedijalnu dvoranu i reprezentativne dvorane uređene u različitim povijesnim stilovima. Time je Zadar u listopadu 2016. dobio vrhunski i najsuvremenije opremljeni gradski kulturni kompleks, te novu turističku atrakciju, a ujedno je to bio završetak prve faze u ostvarenju konačnog cilja - projekta Baštinskog muzeja / Muzeja 2 Palače.

BUDUĆNOST PALAČE – BAŠTINSKI MUZEJ / MUZEJ 2 PALAČE

U budućnosti je Kneževoj palači, zajedno sa susjednom Providurovom palačom namijenjena muzejska funkcija za smještaj Baštinskog muzeja / Muzeja 2 Palače koji će na jednom mjestu okupiti sve odjele sadašnjeg Narodnog muzeja Zadar. Godine 2005. uz potporu Grada Zadra izrađen je prijedlog idejnog plana za Baštinski muzej čiji su autori muzeolog Tomislav Šola, bivši ravnatelj muzeja Hrvoje Perica i stručni djelatnici muzeja, dok je programsku podlogu izradio arhitektonski biro „Urbane tehnike“. Na toj podlozi su 2010. godine idejni i glavni projekt izradili arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović iz zadarskog arhitektonskog ureda „AB forum“. Ovim projektom muzej bi konačno dobio sasvim novu dimenziju ustanove koja će djelovati po suvremenim muzejskim standardima, a ponudom muzejskog i ostalog popratnog sadržaja će u budućnosti postati pokretač kulturnog života na tom dijelu Poluotoka.

Autor: Natali Čop