Tomaso Burato; (1840. – 1910.); Bez naziva, oko 1895.; Crno bijela fotografija, 14,5 x 10 cm; Inv. br. 1647;
Robert J. Welch; (1859. – 1936.); Titanic - Neposredno nakon porinuća, 31. 05. 1911. ; Crno bijela fotografija, 26,5 x 32 cm; Inv. br. 1278;
Robert J. Welch; (1859. – 1936.); Spavaonica apartmana I. razreda "B59" na Titanicu, 1912.; Crno bijela fotografija, 26,5 x 32 cm; Inv. br. 1262;
Kuća Alinari, Firenca; Kavana na Novoj obali, Zadar, između 1921. - 1923. ; Crno bijela fotografija, 19 x 25 cm; Inv. br. 1651;
Ante Brkan; (1918. – 2004.); A vani život, sunce..., 1953. ; Crno bijela fotografija, 165 x 100 cm; Inv. br. 756;
Zvonimir Brkan; (1920. – 1979.); Izvan sebe, 1955.; Crno bijela fotografija, 165 x 100 cm; Inv. br. 757;
Joso Špralja; (1929.); Tvrdoglavci, 1958.; Crno bijela fotografija, 88 x 74 cm; Inv. br. 517;
Joso Špralja; (1929.); Starica iz Kali, 1959.; Crno bijela fotografija, 73 x 82 cm; Inv. br. 524;
Žarko Knežević; (1957.); Svitanje, 1988.; Crno bijela fotografija, 50 x 60 cm; Inv. br. 558;
Boris Cvjetanović; (1953.); Zagreb, 1990.; Crno bijela fotografija; Inv. br. 1683;
Mimmo Jodice; (1934.); Mediterraneo, Atleti dalla Villa dei Papiri, 1986.; Crno bijela fotografija, 40 x 30 cm; Inv. br. 1433;
Goran Matošević; (1975.); Kamižot, Susak, 2003.; Fotografija u boji, 29,5 x 42 cm; Inv. br. 1520;
Stipe Surać; (1972.); Nabot, 2004.; Fotografija u boji, 30 x 45 cm; Inv. br. 1518;
O ranoj prisutnosti svijesti o fotografskom mediju govori i podatak da već 1846. godine, nedugo nakon izuma prve trajne fotografije, u Zadru djeluje prvi privremeni fotografski atelijer dagerotipista Le Pecheura. Tijekom XIX. stoljeća i na prijelazu u XX. stoljeće Zadar je uz Zagreb najzapaženije fotografsko središte u Hrvatskoj. Upravo je fotografija i najistaknutija grana likovne umjetnosti u Zadru, a tomu svjedoči i njezina aktualna prisutnost u brojnim tiskovinama koje su od zadarskog medijskog prostora u posljednje vrijeme stvorile jednu od najživljih fotografskih sredina.
Od ukupno 1.670 inventiranih djela koja čine fundus Galerije umjetnina, 790 je fotografija. Treba istaknuti da je Galerija umjetnina od 1957. g. organizator trienala fotografije „Čovjek i more“.
U zbirci fotografija XIX. stoljeća izdvaja se 35 manjih formata, tzv. posjetnica ili vizitki (franc. carte de visite), djela pretežno Tomasa Buratta, glasovitog fotografa svog vremena, no i one drugih fotografa (Mattiazzija, Buchwalda, Morettija, Hungera). U fundusu postoji također nekoliko fotografija tzv. kabinetskog formata, po formatu dvostruko većih od „vizitki“, koje su smijenile svoju minijaturnu prethodnicu.
Zbirka fotografija sadrži i 46 fotografija broda Titanic (presnimci Ulster Folk and Transport Museuma iz Belfasta). Kada je riječ o legendama zadarske fotografije braći Anti i Zvonimiru Brkanu, Galerija posjeduje veliku kolekciju reportažnih negativa Ante Brkana. Od umjetničkih fotografija Ante Brkana Galerija posjeduje antologijska djela „Gotika“ i „…A vani život, sunce…“. U kolekciji je i nagrađivana fotografija Zvonimira Brkana „Izvan sebe“ (reprezentativno djelo „magičnog realizma“ uvršteno u pregled fotografija XX. stoljeća P. Tauska). Tu je i 58 fotografija zadarskog autora Jose Špralje, jednog od članova neformalne zadarske škole fotografije, predvođene pedesetih godina prošlog stoljeća braćom Brkan. Ciklusi od 23 crno-bijele fotografije Vladka Lozića naslovljeni su „Djeca“, „Galebovi“ i „Pod starim krovovima“. Zatim je tu 13 portretnih, life fotografija i onih iz Domovinskog rata, zadarskog fotografa Željka Maričića i 5 crno-bijelih fotografija krajolika Zvonka Kucelina. Galerija čuva čak 171 fotografiju Nenada Gattina, s temom umjetničke i kulturne baštine. Fotografije Marije Braut uglavnom su vezane za dva motiva: onaj riječke luke i odraza u vodi. Fotografije Rudija Martinova (37 crno-bijelih i fotografija u boji) primjerom su estetizantske izvedbe bliske slikarstvu. Zlata Vucelić, na sličan način kao i Martinov, teži za romantiziranjem i poetizacijom motiva približavajući fotografiju atmosferskim efektima slikarstva. Miljenko Domijan, zastupljen je foto-ciklusom „Bukovačka priča“ gdje kroz sentimentalno obojenje donosi objektivističke motive iz zadarskog zaleđa. Dražen Kalenić, predstavnik tzv. poletovske škole fotografije, zastupljen je fotografijama iz svijeta pop-kulture, a zadarski fotograf Žarko Knežević zaokupljen je temom akta koji tretira kroz svojevrsnu estetičku senzualnost. Od mladih zadarskih autora Galerija umjetnina posjeduje radove Stipe Suraća, Mare Milin i Gorana Matoševića.
