Zbirka XIX. st. i prve polovice XX. stoljeća

Zuccaro, Antonio; (1827. – 1892.); Portret nadbiskupa Maupasa, 1864.; ulje na platnu, 107 x 81 cm; MGZ Inv. br. 134;

Salghetti-Drioli, Franjo; (1811. – 1877.); Portret kćerke, 1854.; ulje na drvetu, 39 x 27 cm; Vlasništvo Moderne galerije; izloženo u Galeriji umjetnina Zadar;

Bukovac, Vlaho; (1855. – 1922.); Portret Michelangela Luxarda, 1885.; ulje na platnu, 107 x 81 cm; MGZ Inv. br. 133;

Bersa, Bruno; (1863. – 1932.); Figura žene, prije 1900.; sadra, visina 100 cm; Inv. br. 835;

Bogdanović, Teresina; Autoportret, oko 1905.; ulje na platnu, 80 x 65 cm; Inv. br. 784;

Meštrović, Ivan; (1883. – 1962.); Žena u molitvi, 1917.; bronca (kopija), visina 52 cm; odlijeveno bez suglasnosti autora; Inv. br. 377;

Crnčić, Menci Klement; (1865. – 1930.); Splavnica, oko 1910.; kolorirani bakropis, 47 x 28 cm; Inv. br. 1394;

Krizman, Tomislav; (1882. – 1955.); Ulica u Ohridu, 1930.; bakropis, 33 x 63 cm; Inv. br. 186;

Palčić, Ivan; (1892. – 1969.); Kubistički portret žene, 1920.; crtež ugljenom, 59,5 x 36 cm;

Palčić Ivan; (1892. – 1969.); Žena koja sjedi, 1920.; crtež ugljenom, 55 x 38 cm ; Inv. br. 1244;

Glumac, Sergije; (1903. – 1964.); Glava; bakropis, 25 x 20,8 cm; Inv. br. 1395;

Miše, Jerolim; (1890. – 1970.); Pri toaleti, 1926.; akvarel, 52 x 35 cm; Inv. br. 127;

Miše, Jerolim; (1890. – 1970.); Glava, 1925.; ulje na papiru, 39 x 29 cm; Inv. br. 17;

Parać, Vjekoslav; (1904. – 1986.); Kompozicija, 1927.; ulje na platnu, 200 x 150 cm; Inv. br. 9;

Varlaj, Vladimir; (1895. – 1962.); Brodogradilište, 1933.; akvarel, 54 x 67 cm; Inv. br. 787;

Job, Ignjat; (1895. – 1936.); Selo, 1930.; ulje na platnu, 50 x 60 cm; Inv. br. 3;

Job, Ignjat; (1895. – 1936.); More i borovi, 1935.; ulje na šperploči, 45 x 60 cm; Inv. br. 7;

Murat, Marko; (1864. – 1944.); Šipanska luka, 1934.; ulje na platnu, 52 x 65 cm; inv. br. 788;

Zuppa, Antun; Pejzaž, 1930.; ulje na platnu, 47 x 53 cm; Inv. br. 5;

Hegedušić, Krsto; (1901. – 1975.); Bogečko nebo, 1931.; ulje na staklu, 24 x 31 cm; Inv. br. 62;

Hegedušić, Krsto; (1901. – 1975.); Jakob Sigečan, 1936.; crtež olovkom na papiru, 33,6 x 22,8 cm; Inv. br. 201;

Vidović, Emanuel; (1870. – 1953.); Kišni dan, 1920.; ulje na platnu, 69 x 55 cm; Inv. br. 1;

Vidović, Emanuel; (1870. – 1953.); Interieur, slikareva blagavaonica, 1942.; gvaš, 43 x 55 cm; Inv. br. 139;

Becić, Vladimir; (1886. – 1954.); Motiv s Neretve, oko 1930.; ulje na platnu, 60 x 81 cm; Inv. br. 364;

Babić, Ljubo; (1890. – 1975.); Akt, 1951.; ulje na dasci, 91 x 59 cm; Inv. br. 51;

Veža, Mladen; (1916.); Tučepi, 1953.; ulje na platnu, 60 x 73 cm; Inv. br. 73;

Šulentić, Zlatko; (1893. – 1971.); Na mrtvom kanalu, 1946.; ulje, 63 x 73 cm; Inv. br. 20;

Tiljak, Đuro; (1895. – 1965.); Ljubičasti pejzaž, oko 1955.; gvaš, 45,5 x 97 cm; Inv. br. 792;

Režek, Ivo; (1898. – 1979.); Nature morte, prije 1950.; ulje na platnu, 100 x 82 cm; Inv. br. 23;

Šohaj, Slavko; (1908. – 2003.); Mrtva priroda s voštanim cvijećem, 1950.; ulje na platnu, 51 x 74 cm; Inv. br. 50;

Filakovac, Vladimir; (1892. - 1972.); Mala srna, 1948.; ulje na lesonitu, 34 x 40 cm; Inv. br. 22;

Rukljač, Vjekoslav; (1916. – 1997.); Ženski akt, prije 1953.; bronca, visina 41 cm; Inv. br. 339;

Radi se o maloj i fragmentarnoj zbirci, ali značajnoj za Zadar jer je građanski svijet XIX. stoljeća nestao u razaranjima 2. svjetskog rata. Zadar je u XIX. st. administrativno sjedište pokrajine, grad činovnika i časnika, grad fotografije, ali što se likovne umjetnosti tiče dominiraju putujući portretisti i likovni import.

Jedini školovani slikar u XIX. st. je Franjo Salghetti-Drioli. Galerija na trajnu posudbu iz Moderne galerije u Zagrebu ima pet njegovih slika (među kojima dominiraju dvije velike kompozicije Mojsije pred faraonom i Sloga) i dva portreta (vlasništvo NMZ). Tu su i dvije skulpture Bruna Berse, jedinog školovanog kipara tog vremena, portret Ivana Žmirića, portret Antonija Zuccara, i nekoliko nerestauriranih umjetnina uglavnom zasad nepoznatih autora.

U zbirci su i tri portreta Vlaha Bukovca koji je godinu dana boravio u Zadru. Zanimljiv je i do kraja neistražen fenomen „ženskog slikarstva“ XIX. i prve pol. XX. st.: slikarica iz obitelji Borelli i Bogdanović, od čega Galerija posjeduje nekoliko radova sestara Bogdanović, dvije slike Zoe Borelli Alačević i jedan pastel Malvine Borelli. S kulturno-povijesnog i umjetničkog aspekta za Zadar značajna zbirka radova slikarica iz obitelji Borelli još čeka otkup.

Zbirka je, dakle, nastala slučajnostima (ostaci nakon razaranja Zadra), u manjoj mjeri otkupima, ali i sustavnim posudbama. Naime, većina umjetnina iz XIX. i početka XX. st. nakon razaranja Zadra u Drugom svjetskom ratu donesena je s gradskog sakupljališta u tek osnovanu Galeriju umjetnina.

Da bi se predstavilo javljanje modernizma također se posuđuju zadarskoj galeriji (iz splitske, dubrovačke galerije i Strossmayerove galerije starih majstora) između ostaloga i umjetnine i M. K. Crnčića i F. Kovačevića (trajna posudba Moderne galerije, Zagreb), Vlaha Bukovca, M. Uzelca ( naknadno vraćeni) itd. Većina je radova vraćena, a ostali su prešli u trajno vlasništvo galerije.

Najmanji je broj radova iz razdoblja između dvaju ratova. Heterogenost 20-ih i 30-ih godina: različiti oblici realizama, kritičkog realizma, postkubizma, ekspresionizma, zastupljeni su manjim brojem radova. U zbirci je vrijedna tempera na staklu Bogečko nebo Krste Hegedušića iz perioda grupe Zemlja, ističemo dva ekspresionistička ulja na platnu Ignjata Joba Selo i More i borovi, tu je i ekspresionistički Pejzaž Antuna Zuppe, neofovistička Šipanska luka Marka Murata, potom u stilu realizama 20-ih god. velika neoklasična Kompozicija Vjekoslava Paraća, u duhu škole A. Lota, tendencije neokubizmu: dva akvarela Jerolima Miše, Brodogradilište Vladimira Varlaja, crteži Dragutina Palčića, crtež Branimira Glumca. 
Vrijednost za zbirku svakako imaju skulptura i reljef Ivana Meštrovića
Potom tu su grafike Menci-Klementa Crnčića i Tomislava Krizmana.

Vrijednosti ove zbirke posebno pridonosi 12 radova Emanuela Vidovića u vremenskom rasponu od od 20-ih do 50-ih godina.

Periferna likovna sredina kakva je naša posljeduje hibridizacijom stilova, kašnjenjem za europskim trendovima što u povijesnoumjetničkoj razdiobi i klasifikaciji dovodi do prožimanje kronološkog i stilskoformacijskog kriterija. Stoga u ovu zbirku ulaze i radovi iz 50-ih i kasnih 60-ih godina: Ljube Babića, Vladimira Becića, Đure Tiljka, Slavka Šohaja, Ive Režeka, Mladena Veže, Antuna Motike, Zlatka Šulentića.