Izložba Emanuela Vidovića u Galeriji umjetnina, foto Ante Brkan, 1954.

Postavljanje Plavog salona, 28. 07. 1980., foto Ante Brkan

Izložba Ede Murtića, foto Goran Vranić, 2014.

Izložba Jose Špralje, foto Nevena Štokić, 2006.

Plavi salon, 2005., foto Mladen Radolović Mrlja

Izložba Borisa Demura, foto Vinko Srhoj

Posljednji postav - Izbor iz zbirki Galerije umjetnina, foto Stipe Surać, 2018.

Posljednji postav - Izbor iz zbirki Galerije umjetnina, foto Stipe Surać, 2018.

Galerija umjetnina osnovana je nakon Drugoga svjetskog rata u potpuno razorenom gradu 10. listopada 1948. Od osnutka do 1963. bila je samostalna ustanova. Prva je institucija takve vrste u Zadru koja se bavi skupljanjem, čuvanjem i predstavljanjem umjetničke građe, najvećim dijelom XX. stoljeća.
Bez likovne aktivnosti i tradicije, počinjalo se ispočetka. Zbog nesretnih povijesnih razloga likovno stvaralaštvo Zadra ne oslanja se na kontinuirani razvoj za razliku od gradova kojih se suvremeno likovno stvaralaštvo naslanja na snažnu umjetničku tradiciju. Stoga je bila neprocjenjivo vrijedna ideja osnivanja Galerije umjetnina. Fundus od 80 radova u početku narastao je otkupima i donacijama na 1.700 umjetničkih predmeta. Tomu treba dodati oko 30.000 negativa fotoreporterskog opusa Ante Brkana.

Galerija u svom fundusu posjeduje umjetnine XVII., XVIII. i XIX. st. te čuveni „Ugljanski triptih“ iz XIII. st. (stalna posudba SICU), a najveći dio pripada XX. stoljeću. Građa je podijeljena na: Zbirku starog slikarstva, Zbirku ikona, Zbirku umjetnosti XIX. i XX. st. (do 1945.), Zbirku suvremene umjetnosti, Zbirku negativa Ante Brkana i Zbirku fotografija.
Galerija je od osnivanja smještena u Providurovoj palači, Medulićeva 2/1 te raspolaže s 665 m². Od toga spremišta za umjetnine i praktikable zapremaju 106 m², izložbeni prostori: 257 m², uredi: 37,5 m².

Muzejsko-galerijsko poslanje Galerije obuhvaća skupljanje umjetnina uglavnom s područja Hrvatske, čuvanje građe, istraživanje i predstavljanje fundusa i izložbeno-prezentacijsku djelatnost. Fundus je dosad prezentiran u šest tematskih cjelina: pedesetih godina izložena je inicijalna građa - ikone i hrvatski, uglavnom dalmatinski slikari, potom Hrvatsko slikarstvo od XIX. stoljeća do pedesetih godina, Slikarstvo na tlu Jugoslavije od 1945. do 1975., Dalmatinsko slikarstvo od 1850. do 1977., Slikarstvo i kiparstvo u Jugoslaviji od 1918. do 1980. te Hrvatsko slikarstvo i kiparstvo XIX. i XX. stoljeća.

Izložbena djelatnost obuhvaća organizaciju dvaju salona koji traju već pola stoljeća: međunarodna izložba fotografije Čovjek i more i biennale, poslije triennale suvremenoga hrvatskog slikarstva (do 1990. jugoslavenskoga) Plavi salon. Također, u organizaciji Galerije priređuje se i Salon mladih koji, s prekidima, traje od 1977. god. kao pregled stanja mlade zadarske likovne scene, te niz retrospektiva, samostalnih i skupnih izložaba hrvatskih i svjetskih umjetnika. Također, Galerija je gostovala i u drugim sredinama Hrvatske, suorganizator je izložbi s ostalim muzejima te ugošćuje izložbe drugih muzeja i galerija.

Galerija umjetnina posjeduje knjižni fond koji broji oko 5500 naslova, uglavnom iz područja moderne i suvremene umjetnosti.

2006. godine Galerija je radi renoviranja iseljena pa se izlagačka aktivnost odvija samo u izložbenom paviljonu Gradske lože, a održavanje velikih izložbi (Plavog salona, Čovjeka i mora, retrospektiva, tematskih izložbi iz fundusa) je privremeno prekinuto.